Svetlost je jedan od najvažnijih faktora za uspešan uzgoj gardenije, direktno utičući na njen rast, zdravlje i, što je najvažnije, na njenu sposobnost da cveta. Kao biljka koja potiče iz sunčanih, suptropskih regiona, gardenija ima visoke zahteve za svetlošću, ali je istovremeno osetljiva na prejako, direktno sunce. Pronalaženje savršenog balansa između dovoljne količine i odgovarajućeg intenziteta svetlosti često predstavlja najveći izazov za uzgajivače. Nedostatak svetlosti je najčešći razlog zašto gardenija ne cveta i ima slab, izdužen rast. Razumevanje kako svetlost utiče na biljku tokom različitih godišnjih doba i kako joj obezbediti optimalne uslove je temelj za postizanje bujne i cvetne biljke.
Idealan intenzitet i trajanje osvetljenja
Gardenija zahteva jarku, ali indirektnu ili filtriranu svetlost da bi napredovala. Direktno podnevno sunce, posebno tokom letnjih meseci, može biti previše jako i izazvati opekotine na njenim sjajnim, tamnozelenim listovima. Opečeni listovi dobijaju žute ili smeđe mrlje i gube svoj dekorativni izgled. Idealno mesto u zatvorenom prostoru je blizu prozora okrenutog ka istoku, gde će biljka dobijati blago jutarnje sunce, ili blizu prozora okrenutog ka zapadu ili jugu, ali zaštićena tankom zavesom koja će raspršiti najjače zrake.
Da bi formirala cvetne pupoljke i obilno cvetala, gardeniji je potrebno najmanje šest do osam sati jarke svetlosti svakog dana. Ako biljka ne dobija dovoljno svetlosti, ona će možda preživeti, ali će njen rast biti slab i izdužen (stanje poznato kao etiolacija), sa retkim i bledim lišćem, a cvetanje će verovatno u potpunosti izostati. Cvetni pupoljci koji se eventualno i formiraju u uslovima slabog svetla često će otpasti pre nego što se otvore.
Kvalitet svetlosti se menja tokom dana. Jutarnje sunce je manje intenzivno i generalno bezbedno za gardeniju. Podnevno sunce (između 11 i 15 časova) je najjače i najopasnije. Popodnevno sunce, posebno na zapadnoj strani, takođe može biti veoma jako tokom leta. Posmatranje kako svetlost pada u vašem domu tokom dana pomoći će vam da pronađete savršeno mesto gde biljka dobija dovoljno svetlosti bez rizika od oštećenja.
Ako gardeniju uzgajate na otvorenom tokom leta, idealna pozicija bi bila mesto koje ima jutarnje sunce i popodnevnu senku. Na primer, ispod visokog drveća sa prozirnom krošnjom ili na istočnoj strani kuće. Potpuna senka tokom celog dana neće biti dovoljna za cvetanje, dok će celodnevno izlaganje jakom suncu verovatno oštetiti biljku. Pronalaženje ovog balansa je ključno.
Još članaka na ovu temu
Uticaj svetlosti na cvetanje i rast
Svetlost je osnovni pokretač fotosinteze, procesa kojim biljka stvara energiju potrebnu za rast i sve životne funkcije. Dovoljna količina svetlosti omogućava gardeniji da proizvodi dovoljno šećera za razvoj snažnog korena, zdravih listova i, što je najvažnije, za energetski zahtevan proces cvetanja. Bez adekvatne „hrane“ dobijene kroz fotosintezu, biljka jednostavno nema snage da formira i održi cvetne pupoljke.
Formiranje cvetnih pupoljaka kod gardenije je direktno povezano sa količinom svetlosti koju prima. Biljka koja dobija optimalnu svetlost imaće kompaktan, žbunast rast sa kratkim internodijama (razmakom između listova). Listovi će biti tamnozeleni i sjajni. Nasuprot tome, biljka u senci će se „protezati“ ka izvoru svetlosti, sa dugim, tankim granama i velikim razmakom između listova, što je siguran znak da joj je potrebno svetlije mesto.
Pored količine, i stabilnost izvora svetlosti je važna. Gardenije su osetljive na promene, uključujući i promene u osvetljenju. Često okretanje saksije ili premeštanje biljke sa jednog mesta na drugo može izazvati stres i dovesti do opadanja pupoljaka. Kada pronađete dobro mesto, trudite se da biljku ostavite tu. Ako je morate okrenuti da bi sve strane dobile podjednako svetlosti, radite to postepeno, za četvrtinu kruga svake nedelje.
Intenzitet svetlosti takođe utiče na veličinu i boju listova. Pri optimalnom osvetljenju, listovi će biti karakteristične tamnozelene boje. Ako je svetlost prejaka, listovi mogu postati bledi ili žućkasti, čak i ako nema opekotina. Ako je svetlost preslaba, listovi će biti tamniji, ali će biljka izgledati retko i slabo. Boja lišća je dobar pokazatelj da li ste pronašli pravo mesto za svoju gardeniju.
Još članaka na ovu temu
Prilagođavanje svetlosnim uslovima tokom godine
Svetlosni uslovi se značajno menjaju sa smenom godišnjih doba, što zahteva prilagođavanje pozicije i nege gardenije. Tokom proleća i leta, kada je sunce visoko i jako, važno je zaštititi biljku od direktnog podnevnog sunca. Prozor koji je bio idealan tokom zime može postati previše osunčan tokom leta. Možda će biti potrebno pomeriti biljku malo dalje od prozora ili koristiti zavese za filtriranje svetlosti.
Tokom jeseni i zime, situacija je obrnuta. Dani su znatno kraći, a sunce je niže na horizontu i slabijeg intenziteta. U ovom periodu, gardeniji je potrebno obezbediti maksimalnu moguću količinu svetlosti. Biljku treba premestiti na najsvetlije mesto u domu, što je obično prozor okrenut ka jugu. Direktno zimsko sunce uglavnom nije dovoljno jako da ošteti lišće i biće od velike koristi biljci tokom perioda mirovanja.
Nedostatak prirodnog svetla tokom zime je čest problem u mnogim regionima. Ako primetite da vaša biljka pati, da gubi listove ili izgleda beživotno uprkos adekvatnom zalivanju, razmislite o dopunskom veštačkom osvetljenju. Sijalice za rast biljaka (grow lights), posebno one punog spektra, mogu efikasno da nadomeste nedostatak sunčeve svetlosti. Postavljanje sijalice iznad biljke i njeno uključivanje na 4-6 sati dnevno može napraviti ogromnu razliku u zdravlju biljke tokom zime.
Prilikom prelaska biljke sa unutrašnjih na spoljašnje uslove u proleće, ili obrnuto u jesen, neophodan je period prilagođavanja, poznat kao „kaljenje“. Biljku koja je provela zimu unutra ne smete odmah izneti na jako prolećno sunce. Počnite tako što ćete je držati u punoj senci nekoliko dana, a zatim je postepeno, tokom jedne do dve nedelje, premeštajte na sve svetlije pozicije. Ovaj postepeni pristup sprečava šok i opekotine na lišću.
Rešavanje problema vezanih za svetlost
Izostanak cvetanja je najčešća posledica nedovoljne količine svetlosti. Ako vaša gardenija izgleda zdravo, ima lepe zelene listove, ali godinama ne cveta, gotovo je sigurno da joj je potrebno svetlije mesto. Premestite je na poziciju gde će dobijati barem šest sati jarke, indirektne svetlosti i budite strpljivi. Ponekad je potrebno da prođe cela sezona na novom mestu pre nego što vas biljka nagradi cvetovima.
Opadanje cvetnih pupoljaka, iako može imati mnogo uzroka, često je povezano sa svetlošću. Nagla promena intenziteta svetlosti, na primer premeštanje biljke sa svetlog na tamnije mesto (ili obrnuto) dok ima pupoljke, može izazvati stres i njihovo odbacivanje. Takođe, hronični nedostatak svetlosti slabi biljku do te mere da ona nema snage da iznese pupoljke do kraja i odbacuje ih kako bi sačuvala energiju.
Bledi, žućkasti listovi mogu biti znak previše jake svetlosti. Ako je vaša gardenija izložena direktnom suncu i listovi gube svoju bogatu zelenu boju, to je jasan signal da je treba pomeriti na mesto sa više filtrirane svetlosti. Ovaj simptom se razlikuje od hloroze (nedostatka gvožđa), gde listovi postaju žuti, ali vene ostaju zelene. Kod previše svetlosti, ceo list ravnomerno bledi.
Slab, izdužen rast sa velikim razmakom između listova je nepogrešiv znak nedovoljne svetlosti. Biljka se bukvalno „proteže“ u pokušaju da dohvati više svetla. Ovakav rast nije samo neugledan, već je i slab i podložniji lomljenju i napadu bolesti. Jedino rešenje za ovaj problem je premeštanje biljke na značajno svetlije mesto. Izdužene grane se mogu orezati na proleće kako bi se podstakao gušći i kompaktniji rast.
