Lavanda nije samo mirisna i atraktivna ukrasna biljka, veฤ i jedan od najvrjednijih ฤlanova kulture ljekovitog bilja. Iako mnogi misle da je lavanda nezahtjevna i da preลพivljava u gotovo svakom tlu, istina je da pravilna opskrba hranjivim tvarima temeljno odreฤuje vitalnost biljke, njezino cvjetanje te kvalitetu i koliฤinu eteriฤnih ulja. Lavanda je biljka mediteranskog podrijetla, ลกto znaฤi da u svom izvornom staniลกtu preferira tla siromaลกna hranjivim tvarima, vapnenasta i dobro drenirana. Unatoฤ tome, ciljano i umjereno dodavanje hranjivih tvari kljuฤno je, posebno u profesionalnom uzgoju, gdje je cilj maksimizirati prinos i kvalitetu. Meฤutim, pretjerana ili nepravilna gnojidba moลพe lako dovesti do uniลกtenja biljke, stoga su struฤnost i paลพljivo planiranje neophodni.
Makro- i mikroelementarni zahtjevi lavande
Zahtjevi lavande za hranjivim tvarima su jedinstveni i razlikuju se od veฤine vrtnih biljaka. Od makroelemenata, kalij igra najvaลพniju ulogu jer je kljuฤan za poveฤanje otpornosti na stres, intenzitet cvatnje i otpornost na bolesti. Fosfor je neophodan za razvoj korijena, ลกto je posebno vitalno za mlade biljke. S duลกikom, meฤutim, treba biti oprezan, jer prekomjerna opskrba duลกikom rezultira pretjeranim rastom liลกฤa na ลกtetu cvatnje, a osim toga, smanjuje koncentraciju eteriฤnih ulja.
Od mikroelemenata, bor, cink i ลพeljezo su od posebne vaลพnosti. Nedostatak bora inhibira stvaranje cvjetnih stapki, ลกto izravno utjeฤe na cvatnju i prinos. Cink je vitalan za sintezu biljnih hormona, a ลพeljezo je neophodno za stvaranje klorofila. Lavanda preferira vapnenasta tla, ali u previลกe vapnenastom okruลพenju, apsorpcija ลพeljeza moลพe biti inhibirana, ลกto moลพe dovesti do kloroze uzrokovane nedostatkom ลพeljeza. Stoga je vaลพno kontinuirano pratiti pH tla i po potrebi ga korigirati kiselijim gnojivima ili folijarnom gnojidbom.
Apsorpcija hranjivih tvari kod lavande ovisi o mnogim ฤimbenicima, kao ลกto su pH tla, struktura tla i vodni reลพim tla. Optimalni raspon pH za lavandu je izmeฤu 6,5 i 7,5. Izvan tog raspona, apsorpcija hranjivih tvari znaฤajno se pogorลกava, ฤak i ako su prisutne u tlu u dovoljnim koliฤinama. Dobro drenirana, pjeskovita ili ลกljunฤana tla su idealna, jer korijenje lako moลพe istrunuti u stajaฤoj vodi, ลกto uzrokuje potpuni prestanak apsorpcije hranjivih tvari.
Struฤno upravljanje hranjivim tvarima stoga se temelji na temeljitom poznavanju svojstava tla. Prije poฤetka bilo kakvog programa gnojidbe, preporuฤljivo je provesti analizu tla, koja ฤe dati toฤnu sliku o sadrลพaju hranjivih tvari i pH tla. Samo na temelju toga moลพeลก odabrati pravu vrstu i koliฤinu gnojiva, izbjegavajuฤi opasnosti predoziranja. Analiza tla takoฤer pomaลพe u otklanjanju moguฤih simptoma nedostatka prije nego ลกto se uopฤe pojave.
Viลกe ฤlanaka na ovu temu
Vrijeme i metode gnojidbe
Gnojidbu lavande treba paลพljivo planirati kako bi biljka dobila potrebne hranjive tvari u najpovoljnijoj fazi rasta. Glavno razdoblje gnojidbe je rano proljeฤe, na poฤetku vegetacije, kada biljke poฤinju aktivno rasti. Tada je preporuฤljivo u korijensku zonu unijeti sporo otpuลกtajuฤa, kruta osnovna gnojiva, koja postupno osiguravaju hranjive tvari tijekom cijele vegetacije. Jesenska gnojidba takoฤer moลพe biti vaลพna, ali u tom sluฤaju treba dati prednost gnojivima s manje duลกika, ali bogatijim kalijem i fosforom, kako bi se biljka mogla pripremiti za zimski odmor.
ล to se tiฤe metoda gnojidbe, postoji nekoliko opcija. Ugraฤivanje krutih, granuliranih gnojiva u tlo je najฤeลกฤe, jer imaju dugotrajan uฤinak i osiguravaju stabilnu opskrbu hranjivim tvarima. Ali folijarna gnojidba takoฤer moลพe biti uฤinkovita metoda za nadopunjavanje mikroelemenata ili za ispravljanje simptoma nedostatka koji se brzo pojavljuju. U sluฤaju lavande, to moลพe biti posebno korisno, jer biljka moลพe apsorbirati hranjive tvari kroz liลกฤe mnogo brลพe nego kroz korijenje. Meฤutim, vaลพno je da folijarnu gnojidbu ne provodiลก na jakom suncu, jer liลกฤe moลพe izgorjeti.
Kako bi se izbjegla prekomjerna gnojidba, preporuฤljivo je teลพiti postupnom i umjerenom doziranju. Lavanda je osjetljiva na sadrลพaj soli, a prekomjerna koncentracija gnojiva moลพe oลกtetiti korijenje, ลกto moลพe dovesti do potpunog uniลกtenja biljke. Umjesto toga, prikladnija su manja, ali ฤeลกฤa gnojiva, posebno u sluฤaju mlaฤih, joลก ne potpuno uspostavljenih nasada. Organska gnojiva, poput komposta ili dobro zrelog stajskog gnojiva, takoฤer se mogu koristiti, ali samo umjereno, jer i ona imaju tendenciju poveฤati sadrลพaj nitrata u tlu.
Pravilno zalijevanje takoฤer je kljuฤno za uฤinkovitost gnojidbe. Voda je potrebna za otapanje i apsorpciju hranjivih tvari, ali korijenje lavande ne podnosi stajaฤu vodu. Stoga se zalijevanje nakon gnojidbe mora provoditi paลพljivo, tako da hranjive tvari doฤu do korijenske zone, ali voda ne stoji na povrลกini tla. Navodnjavanje kap po kap moลพe biti idealno rjeลกenje, jer osigurava ravnomjernu opskrbu korijena vodom, a istovremeno minimizira isparavanje vode.
