Sadnja i razmnožavanje suručice relativno su jednostavni procesi koji omogućuju svakom vrtlaru da s lakoćom proširi svoju kolekciju ovih prekrasnih grmova. Bilo da sadiš novu biljku kupljenu u rasadniku ili razmnožavaš postojeću, ključ uspjeha leži u pravilnoj pripremi i poštivanju osnovnih koraka. Odabir pravog vremena za sadnju, priprema tla i adekvatna njega nakon sadnje temeljni su preduvjeti za uspješno ukorjenjivanje i daljnji razvoj biljke. Suručica je zahvalan grm koji će, uz malo pažnje na početku, brzo nagraditi svojim bujnim rastom i obiljem cvjetova, donoseći radost u svaki kutak vrta.
Najbolje vrijeme za sadnju suručice je u jesen ili rano proljeće. Jesenska sadnja, otprilike šest tjedana prije prvog jačeg mraza, omogućuje biljci da razvije korijenski sustav u još uvijek toplom tlu prije nego što nastupi zima. To joj daje prednost za snažan rast čim započne proljeće. S druge strane, proljetna sadnja, nakon što prođe opasnost od mraza, također je vrlo uspješna, no tada je važno osigurati redovito zalijevanje tijekom prve sezone rasta, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Izbjegavaj sadnju tijekom ljetnih vrućina jer to predstavlja veliki stres za biljku i otežava joj prilagodbu na novo stanište.
Prije nego što započneš sa sadnjom, važno je osigurati da biljka bude dobro hidrirana. Ako je suručica u kontejneru, potopi cijeli kontejner u kantu s vodom na otprilike sat vremena kako bi se korijenova bala potpuno natopila. Za biljke s golim korijenom, potopi korijenje u vodu na nekoliko sati prije sadnje. Ovaj korak smanjuje šok od presađivanja i osigurava da biljka ima dovoljno vlage na raspolaganju čim dospije u tlo. Dobro hidrirana biljka lakše će se i brže prilagoditi novim uvjetima i započeti s rastom.
Nakon što je biljka posađena, ključno je pružiti joj odgovarajuću njegu kako bi se osiguralo uspješno ukorjenjivanje. Odmah nakon sadnje, temeljito zalij područje oko biljke kako bi se tlo sleglo i uklonili zračni džepovi oko korijena. Postavljanje sloja malča oko baze biljke pomoći će u očuvanju vlage, suzbijanju korova i zaštiti korijena. Tijekom prve vegetacijske sezone, redovito provjeravaj vlažnost tla i zalijevaj biljku dubinski jednom do dva puta tjedno, ovisno o vremenskim uvjetima, dok se ne uspostavi snažan korijenski sustav.
Priprema tla za sadnju
Kvalitetna priprema tla ključan je preduvjet za uspješnu sadnju i dugoročno zdravlje suručice. Iako je riječ o prilagodljivom grmu, pružanje optimalnih uvjeta od samog početka značajno će utjecati na njegov rast i vitalnost. Prvi korak je odabrati lokaciju s dobrom drenažom, jer suručica ne podnosi stajaću vodu koja može uzrokovati truljenje korijena. Promatraj kako voda otječe nakon kiše ili provedi jednostavan test drenaže kopanjem rupe i punjenjem vodom; ako se voda zadržava dulje od 12 sati, potrebno je poboljšati strukturu tla.
Više članaka na ovu temu
Nakon odabira lokacije, potrebno je očistiti područje od korova, trave i kamenja u promjeru od najmanje jednog metra. Uklanjanje konkurencije osigurat će da mlada biljka ima pristup svim potrebnim resursima – vodi, hranjivima i svjetlu. Prekopaj tlo do dubine od otprilike 30-40 centimetara kako bi ga prorahlio. Rahlo tlo omogućuje korijenju da se lakše širi i prodire dublje u potrazi za vodom i hranjivima, što rezultira stabilnijom i otpornijom biljkom.
Sljedeći korak je obogaćivanje tla organskom tvari. Dodavanje zrelog komposta, stajskog gnoja ili tresetne mahovine poboljšat će strukturu tla, bez obzira je li ono teško i glinasto ili lagano i pjeskovito. U glinastim tlima organska tvar poboljšava drenažu i prozračnost, dok u pjeskovitim tlima povećava sposobnost zadržavanja vode i hranjiva. Umiješaj izdašnu količinu organskog materijala u iskopanu zemlju, stvarajući tako hranjivo i povoljno okruženje za rast mlade suručice.
Na kraju, provjeri i po potrebi korigiraj pH vrijednost tla. Suručica preferira blago kiselo do neutralno tlo (pH 6.0-7.0). Jednostavnim test kitom možeš utvrditi trenutnu pH vrijednost. Ako je tlo previše lužnato, možeš dodati sumpor ili treset, a ako je previše kiselo, dodavanje vapna pomoći će u postizanju optimalne ravnoteže. Iako suručica može tolerirati manje idealne uvjete, osiguravanje pravilne pH vrijednosti omogućit će joj maksimalnu apsorpciju hranjivih tvari iz tla, što je temelj za zdrav i bujan rast.
Proces sadnje korak po korak
Kada je tlo pripremljeno, sam proces sadnje suručice je jednostavan i brz. Prvo, iskopaj rupu za sadnju koja je otprilike dvostruko šira od korijenove bale biljke i jednako duboka. Šira rupa omogućuje korijenju da se lakše širi u okolno rahlo tlo, što potiče brže uspostavljanje biljke. Važno je da rupa ne bude preduboka; biljku treba posaditi na istu dubinu na kojoj je rasla u kontejneru ili rasadniku. Sadnja preduboko može uzrokovati truljenje stabljike i korijenova vrata.
Više članaka na ovu temu
Pažljivo izvadi biljku iz kontejnera. Ako je korijenje gusto isprepleteno i kruži po dnu posude (tzv. “zapetljani korijen”), nježno ga razmrsi prstima ili napravi nekoliko vertikalnih rezova oštrim nožem po vanjskom dijelu korijenove bale. Ovaj korak je iznimno važan jer potiče korijenje da raste prema van, u okolno tlo, umjesto da nastavi rasti u krug. Ako se to ne učini, biljka može imati problema s usvajanjem vode i hranjiva te ostati nestabilna.
Postavi biljku u sredinu rupe, pazeći da stoji uspravno. Gornji dio korijenove bale trebao bi biti u ravnini s okolnim tlom. Počni zatrpavati rupu zemljom koju si prethodno iskopao i obogatio kompostom. Lagano pritisni tlo oko korijena kako bi uklonio veće zračne džepove, ali izbjegavaj prejako nabijanje koje bi moglo zbiti tlo i otežati prodiranje vode i zraka. Nastavi dodavati zemlju dok rupa ne bude potpuno popunjena.
Nakon što je rupa zatrpana, oblikuj blago uzdignuti prsten od zemlje oko ruba sadne jame. Ovaj prsten će djelovati kao mali bazen i pomoći zadržati vodu iznad područja korijena, osiguravajući da ona prodire duboko u tlo tamo gdje je najpotrebnija. Odmah nakon sadnje, obilno zalij biljku s 10-20 litara vode, čak i ako je tlo vlažno. Ovo početno, temeljito zalijevanje ključno je za slijeganje tla oko korijena i smanjenje stresa od presađivanja.
Razmnožavanje reznicama
Razmnožavanje suručice reznicama jedna je od najpopularnijih i najuspješnijih metoda, a omogućuje stvaranje novih biljaka koje su genetski identične matičnoj biljci. Najbolje vrijeme za uzimanje reznica je rano ljeto, obično u lipnju ili srpnju, kada su novi izboji dovoljno zreli da se ukorijene, ali još uvijek nisu potpuno odrvenjeli. Takve reznice nazivaju se poludrvenastim reznicama i imaju najveću stopu uspješnosti ukorjenjivanja. Biraj zdrave i snažne izboje s matične biljke koji te godine nisu cvjetali.
Pripremi oštar, steriliziran nož ili škare. Odaberi izboj i odreži vrh dužine otprilike 10-15 centimetara, režući neposredno ispod lisnog čvora (mjesta gdje list izlazi iz stabljike). S donje polovice reznice pažljivo ukloni sve listove kako bi se smanjio gubitak vode isparavanjem i spriječilo truljenje. Gornjih nekoliko listova možeš ostaviti, a ako su veliki, prepolovi ih kako bi se dodatno smanjila transpiracija. Baza reznice može se umočiti u hormon za ukorjenjivanje kako bi se potaknuo i ubrzao razvoj korijena, iako to nije uvijek nužno za suručicu.
Pripremi posudu ili teglu s odgovarajućim supstratom za ukorjenjivanje. Mješavina treseta i perlita ili pijeska u omjeru 1:1 idealna je jer osigurava dobru drenažu i prozračnost, a istovremeno zadržava dovoljno vlage. Navlaži supstrat prije umetanja reznica. Pomoću olovke ili štapića napravi rupice u supstratu i pažljivo umetni reznice otprilike do polovice njihove dužine. Lagano pritisni supstrat oko reznica kako bi osigurao dobar kontakt.
Kako bi se održala visoka vlažnost zraka oko reznica, što je ključno za ukorjenjivanje, prekrij posudu prozirnom plastičnom vrećicom ili plastičnom bocom s odrezanim dnom. To stvara efekt mini staklenika. Posudu stavi na svijetlo mjesto, ali izvan izravnog sunčevog svjetla koje bi moglo pregrijati reznice. Redovito provjeravaj vlažnost supstrata i po potrebi ga prskaj vodom. Nakon nekoliko tjedana do dva mjeseca, reznice bi trebale razviti korijenje, što možeš provjeriti laganim povlačenjem; ako osjetiš otpor, znači da se korijen formirao.
Njega mladih biljaka
Nakon što je suručica posađena ili se reznica uspješno ukorijenila, pravilna njega mladih biljaka ključna je za njihov daljnji razvoj u snažne i zdrave grmove. Mlade biljke su osjetljivije na stresne uvjete, stoga zahtijevaju više pažnje, osobito tijekom prve godine. Najvažniji aspekt njege je osigurati dosljednu vlažnost tla. Korijenski sustav mlade biljke još nije dovoljno razvijen da bi mogao crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, stoga je redovito zalijevanje neophodno, posebice tijekom sušnih i vrućih razdoblja.
Tijekom prve godine, izbjegavaj jaku gnojidbu. Previše gnojiva može “spaliti” mlado i osjetljivo korijenje. Ako je tlo dobro pripremljeno s kompostom prije sadnje, to će biti dovoljno hranjiva za početni rast. Ako ipak želiš potaknuti rast, možeš koristiti vrlo blagu otopinu tekućeg gnojiva u kasno proljeće. Fokus u prvoj godini treba biti na razvoju snažnog korijenskog sustava, a ne na forsiranju brzog rasta nadzemnog dijela biljke.
Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta također je važna. Mlade biljke mogu biti osjetljive na jake vjetrove, kasne proljetne mrazeve ili intenzivno ljetno sunce. Privremena zaštita, poput postavljanja zaklona ili laganog zasjenjivanja tijekom najtoplijeg dijela dana, može značajno pomoći biljci da se lakše prilagodi. U prvoj zimi, nanošenje debljeg sloja malča oko baze biljke pružit će dodatnu izolaciju i zaštititi korijenje od smrzavanja.
Rezidba mladih biljaka u prvoj ili čak drugoj godini obično nije potrebna, osim ako treba ukloniti neku oštećenu ili bolesnu granu. Pusti biljku da raste slobodno i razvije svoju prirodnu formu. Prerana i prekomjerna rezidba može usporiti razvoj i odgoditi uspostavljanje snažnog grma. Tek nakon druge ili treće godine, kada je biljka dobro ukorijenjena i snažna, možeš započeti s redovitom rezidbom kako bi oblikovao grm i potaknuo obilniju cvatnju. Strpljivom i pažljivom njegom, mlada suručica će se brzo razviti u prekrasan ukras tvog vrta.
