Rezidba svilaste albicije važan je dio njege koji, ako se pravilno izvodi, značajno doprinosi zdravlju, izgledu i dugovječnosti stabla. Iako ova biljka prirodno razvija lijepu, kišobranastu krošnju, povremenim i ciljanim orezivanjem može se potaknuti gušći rast, obilnije cvjetanje i održati željena veličina i oblik. Mnogi se vrtlari boje orezivanja, no uz poznavanje osnovnih principa, pravilnog vremena i tehnika rezidbe, ovaj postupak postaje jednostavan i koristan alat za oblikovanje prekrasnog i zdravog stabla. Svrha rezidbe nije samo estetska; ona je i ključna sanitarna mjera kojom se uklanjaju bolesni i oštećeni dijelovi, čime se sprječava širenje bolesti i osigurava vitalnost cijele biljke.
Osnovni ciljevi rezidbe svilaste albicije mogu se podijeliti u nekoliko kategorija. Prvi i najvažniji je formativni rez, koji se primjenjuje na mladim stablima kako bi se uspostavila snažna i dobro strukturirana osnovna krošnja. Drugi cilj je rezidba za održavanje, koja se provodi na zrelim stablima kako bi se održala njihova veličina, uklonile suhe i isprepletene grane te potaknula cirkulacija zraka unutar krošnje. Treći cilj je sanitarna rezidba, kojom se uklanjaju sve bolesne, oštećene ili slomljene grane, što se može raditi u bilo koje doba godine.
Svilasta albicija cvjeta na ovogodišnjim izbojima, što znači da se cvjetovi formiraju na granama koje izrastu u tekućoj sezoni. To je važna informacija prilikom odlučivanja o vremenu rezidbe. Rezidba u kasnu zimu ili rano proljeće, dok je biljka još u fazi mirovanja, potaknut će snažan rast novih izboja, a time i obilnije cvjetanje tijekom ljeta.
Važno je koristiti pravi alat za rezidbu. Za tanje grane dovoljne su oštre voćarske škare, za deblje grane koriste se škare s dugim ručkama (škare za živicu), a za najdeblje grane potrebna je pila. Alat uvijek mora biti oštar kako bi rezovi bili čisti i glatki, što omogućuje brže zacjeljivanje rana. Također, alat je potrebno redovito dezinficirati alkoholom, posebno prilikom prelaska s jednog stabla na drugo ili nakon rezanja bolesne grane, kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Zašto i kada orezivati
Rezidba svilaste albicije provodi se iz više razloga, a svaki ima svoj cilj i optimalno vrijeme izvođenja. Glavni razlog je održavanje zdravlja stabla. Uklanjanjem suhih, slomljenih i bolesnih grana sprječava se razvoj i širenje gljivičnih bolesti i štetnika koji se često nastanjuju na odumrlom drvu. Ovakva sanitarna rezidba može se obavljati po potrebi tijekom cijele godine, čim se uoči problem.
Drugi važan razlog je oblikovanje i kontrola veličine. Svilasta albicija može narasti prilično veliko, a u manjim vrtovima često je potrebno ograničiti njen rast. Rezidbom se može održavati željena visina i širina krošnje, te se može oblikovati prozračna struktura koja omogućuje prodiranje svjetlosti do donjih grana i biljaka posađenih ispod stabla. Prosvjetljivanje krošnje također poboljšava cirkulaciju zraka, što dodatno smanjuje rizik od bolesti.
Poticanje cvjetanja još je jedan ključan razlog za rezidbu. Budući da albicija cvjeta na novim, ovogodišnjim izbojima, pravilna proljetna rezidba potiče biljku na stvaranje mnoštva novih grana, a time i na obilniju cvatnju. Uklanjanjem dijela starih grana energija biljke usmjerava se u rast produktivnih izboja koji će nositi cvjetove.
Optimalno vrijeme za glavnu, strukturnu rezidbu je kasna zima ili rano proljeće, prije kretanja vegetacije. U tom periodu biljka miruje, a rane od reza imaju dovoljno vremena zacijeliti prije početka intenzivnog rasta. Rezidba u ovom periodu minimalizira stres za biljku i smanjuje “plakanje”, odnosno curenje sokova iz rana. Manji korektivni rezovi mogu se raditi i ljeti, nakon cvatnje, no treba izbjegavati jaku rezidbu u jesen jer to može potaknuti rast mladih izboja koji bi smrznuli tijekom zime.
Formativna rezidba mladih stabala
Formativna rezidba ključna je u prvih nekoliko godina života stabla i njome se postavlja temelj za buduću snažnu i lijepu krošnju. Cilj je formirati jedno glavno, ravno deblo i pravilno raspoređene osnovne (skeletne) grane. S formativnom rezidbom započinje se obično u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje. U prvoj godini, biljku je najbolje pustiti da se dobro ukorijeni i slobodno raste.
Prvi korak je odabir glavnog debla. Ako mlada biljka ima više izboja iz baze, odabire se najsnažniji i najravniji, a svi ostali se uklanjaju do temelja. Donje bočne grane s glavnog debla postupno se uklanjaju tijekom nekoliko godina, sve dok se ne postigne željena visina debla, koja obično iznosi od 1.5 do 2.5 metra. To omogućuje slobodan prolaz ispod krošnje i daje stablu klasičan izgled.
Nakon formiranja debla, odabiru se 3 do 5 glavnih, skeletnih grana koje će činiti osnovu buduće krošnje. Te grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene oko debla, poput žbica na kotaču, i trebale bi rasti pod širokim kutom u odnosu na deblo. Grane koje rastu pod preoštrim kutom su slabe i sklone lomljenju te ih treba ukloniti. Sve ostale konkurentske grane koje rastu na istoj visini se uklanjaju.
Tijekom formativnog reza, odabrane skeletne grane mogu se prikratiti za otprilike jednu trećinu kako bi se potaknulo njihovo grananje i stvaranje gušće krošnje. Uvijek se reže iznad pupa koji je okrenut prema van, kako bi se potaknuo rast grane u željenom smjeru. Formativna rezidba je postepen proces koji se provodi tijekom nekoliko sezona, a ne odjednom, kako se ne bi previše oslabila mlada biljka.
Rezidba za održavanje zrelih stabala
Jednom kada stablo svilaste albicije razvije svoju osnovnu strukturu, prelazi se na rezidbu za održavanje. Ova rezidba je manje drastična od formativne i provodi se svake godine ili svake druge godine, ovisno o potrebi. Glavni cilj je održati zdravlje, oblik i produktivnost stabla. Provodi se također u kasnu zimu ili rano proljeće.
Prvi korak u rezidbi za održavanje je uvijek sanitarni rez. Potrebno je pažljivo pregledati cijelu krošnju i ukloniti sve grane koje su suhe, slomljene, bolesne ili oštećene. Ove grane se režu do osnove, odnosno do mjesta gdje izlaze iz veće grane ili debla, pazeći da se ne ošteti tzv. “granski ovratnik”, zadebljanje na bazi grane koje sadrži tkivo za zacjeljivanje.
Sljedeći korak je prosvjetljivanje krošnje. Uklanjaju se grane koje rastu prema unutrašnjosti krošnje, one koje se križaju i taru jedna o drugu, te vodopije – snažni, okomiti izboji koji narušavaju oblik krošnje i ne cvjetaju. Uklanjanjem ovih grana poboljšava se cirkulacija zraka i prodiranje svjetlosti u unutrašnjost krošnje, što smanjuje rizik od bolesti i potiče ravnomjeran razvoj.
Na kraju, može se provesti rezidba za smanjenje veličine, ako je stablo preraslo željeni prostor. Grane se skraćuju tako da se režu iznad bočne grančice koja raste u željenom smjeru. Važno je ne pretjerivati i nikada ne ukloniti više od 25-30% ukupne lisne mase u jednoj godini. Drastična rezidba, poznata kao “rezidba u glavu”, gdje se sve grane odrežu na istu visinu, vrlo je štetna za albiciju, narušava njen prirodni izgled i može dovesti do propadanja stabla.
Tehnike pravilnog reza
Pravilna tehnika rezanja ključna je za brzo zacjeljivanje rana i sprječavanje infekcija. Svaki rez mora biti čist i gladak, bez cijepanja kore ili drva. To se postiže korištenjem oštrog i čistog alata. Tupi alat gnječi tkivo, što usporava zacjeljivanje i stvara pogodno mjesto za razvoj bolesti.
Prilikom skraćivanja grane, rez se uvijek radi oko 5-10 milimetara iznad zdravog pupa ili bočne grančice. Rez bi trebao biti blago ukošen, s nagibom suprotnim od pupa, kako bi kišnica mogla otjecati s reza, a ne skupljati se na pupu. Rezanje preblizu pupa može ga oštetiti, dok rezanje predaleko ostavlja “patrljak” koji će se osušiti i postati potencijalno mjesto za infekciju.
Kod uklanjanja cijele grane, rez se radi tik uz granski ovratnik, ali se sam ovratnik ne smije oštetiti. Granski ovratnik je blago zadebljanje na spoju grane i debla ili veće grane. On sadrži specijalizirane stanice koje omogućuju brzo zatvaranje rane. Ako se grana odreže previše daleko od debla, ostat će patrljak. Ako se odreže preblizu, uklanjanjem ovratnika, stvara se velika rana koja teško zacjeljuje.
Za uklanjanje debljih i težih grana koristi se tehnika trostrukog reza kako bi se izbjeglo cijepanje kore debla pod težinom grane. Prvo se napravi zarez s donje strane grane, otprilike 20-30 cm od debla, dubine oko trećine promjera grane. Zatim se grana otpili s gornje strane, nekoliko centimetara dalje od prvog reza. Grana će puknuti i otpasti bez da pocijepa koru. Na kraju, preostali patrljak se pažljivo odreže uz granski ovratnik. Korištenje kalemarskog voska za premazivanje velikih rezova danas se uglavnom ne preporučuje, jer istraživanja pokazuju da rane brže zacjeljuju na zraku.
