Rezidba i orezivanje ključni su postupci u uzgoju kineske carske paulovnije, kojima se oblikuje njezina struktura, potiče željeni tip rasta i održava zdravlje stabla. Iako paulovnija može rasti i bez ikakve intervencije, ciljanim orezivanjem moguće je značajno poboljšati njezinu estetsku vrijednost ili, u komercijalnom uzgoju, kvalitetu i vrijednost drvne mase. Različiti ciljevi uzgoja zahtijevaju različite tehnike rezidbe, od formativnog orezivanja za stvaranje ravnog debla do drastičnog pomlađivanja (coppicing) za dobivanje gigantskih listova. Razumijevanje kada, kako i zašto orezivati omogućuje svakom uzgajivaču da maksimalno iskoristi nevjerojatan potencijal rasta ovog drveta i prilagodi ga svojim specifičnim potrebama.
Osnovni ciljevi orezivanja paulovnije mogu se podijeliti u nekoliko kategorija. Prvi je formativno orezivanje, koje se provodi na mladim stablima kako bi se uspostavila željena struktura, najčešće s jednim, ravnim središnjim deblom i dobro raspoređenim granama. Drugi cilj je sanitarno orezivanje, koje uključuje uklanjanje suhih, oštećenih, bolesnih ili isprepletenih grana, čime se poboljšava zdravlje i izgled stabla te sprječava širenje bolesti. Treći, specifičan cilj je orezivanje radi pomlađivanja, poznato kao tehnika “coppicing” ili “pollarding”, kojim se stablo reže do zemlje ili na određenu visinu kako bi se potaknuo rast novih, snažnih izdanaka s izrazito velikim listovima.
Najbolje vrijeme za većinu vrsta orezivanja paulovnije je tijekom razdoblja mirovanja, od kasne jeseni nakon opadanja lišća do ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Orezivanje u tom periodu smanjuje stres za stablo i minimizira gubitak biljnih sokova. Također, budući da nema lišća, struktura grana je jasno vidljiva, što olakšava donošenje odluka o tome koje grane treba ukloniti. Izbjegavajte orezivanje tijekom vlažnog vremena, jer to može pogodovati širenju gljivičnih bolesti na svježe rezove.
Za orezivanje je ključno koristiti oštar i čist alat. Tupi alat gnječi i oštećuje tkivo, stvarajući rane koje teže zacjeljuju i podložnije su infekcijama. Ovisno o debljini grana, koriste se škare za orezivanje, pile za grane ili motorne pile. Prije i nakon upotrebe, a posebno prilikom prelaska s jednog stabla na drugo, alat treba dezinficirati alkoholom ili nekim drugim dezinficijensom kako bi se spriječilo prenošenje bolesti. Pravilna tehnika reza također je važna; rez treba biti gladak i napravljen tik izvan ovratnika grane (proširenog dijela gdje se grana spaja s deblom), bez ostavljanja patrljaka.
Formativno orezivanje za ravno deblo
Ukoliko se paulovnija uzgaja za proizvodnju drvne mase, cilj je dobiti što duže, ravnije i čišće deblo bez grana i čvorova. To se postiže sustavnim formativnim orezivanjem tijekom prvih nekoliko godina rasta. Proces započinje uklanjanjem svih bočnih izdanaka koji se pojave na deblu tijekom prve sezone rasta. Ostavlja se samo vršni izdanak koji će formirati glavno deblo. Ovo usmjerava svu energiju rasta u visinu.
U drugoj i trećoj godini nastavlja se s uklanjanjem donjih bočnih grana. Ovo se radi postupno, kako stablo raste u visinu. Opće pravilo je da se deblo održava čistim od grana do otprilike polovice ili dvije trećine ukupne visine stabla. Ne treba ukloniti previše grana odjednom, jer listovi na tim granama proizvode hranu potrebnu za debljanje debla. Uklanjanje donjih grana potiče stablo da raste ravno i formira deblo bez čvorova, što je najcjenjeniji dio drveta.
Orezivanje donjih grana treba obaviti dok su one još relativno tanke. Rezanjem malih grana stablo stvara manje rane koje brže zacjeljuju. Rez treba napraviti što bliže deblu, ali pazeći da se ne ošteti ovratnik grane. Pravilan rez omogućit će stablu da brzo formira kalus i zatvori ranu. Ostavljanje dugih patrljaka je loša praksa jer oni sporo trunu i mogu postati ulazna točka za bolesti.
Ovaj proces se nastavlja sve dok se ne postigne željena visina čistog debla, što je u komercijalnim nasadima obično 6 do 8 metara. Nakon toga, stablu se dopušta da slobodno formira krošnju. Ovakav pristup zahtijeva redovitu intervenciju tijekom prvih nekoliko godina, ali rezultat je visoko kvalitetna drvna masa koja postiže znatno višu cijenu na tržištu. To je investicija rada koja se višestruko isplati.
Tehnika pomlađivanja (Coppicing)
“Coppicing” je drevna šumarska tehnika koja uključuje rezanje stabla do same osnove, blizu tla, kako bi se potaknuo rast novih izdanaka iz panja. Paulovnija izvanredno dobro reagira na ovu tehniku. Nakon što se mlado stablo, obično staro jednu ili dvije godine, odreže u kasnu zimu, iz panja će u proljeće izrasti više snažnih izdanaka. Zahvaljujući već postojećem i snažnom korijenskom sustavu, ovi izdanci rastu nevjerojatnom brzinom, često dosežući visinu od 3 do 5 metara u samo jednoj sezoni.
Ova tehnika se u ukrasnom vrtlarstvu koristi za postizanje dramatičnog tropskog efekta. Izdanci koji izrastu nakon rezidbe imaju znatno veće listove nego što bi ih imalo normalno stablo. Listovi mogu doseći promjer od 60 cm pa čak i više, stvarajući bujnu, arhitektonsku masu lišća. Da bi se postigao ovaj efekt, u proljeće se od svih izdanaka koji potjeraju odabere samo jedan, najsnažniji, a svi ostali se uklone. Sva energija korijena tada se usmjerava u taj jedan izdanak, što rezultira gigantskim rastom i listovima.
Stablo se može pomlađivati svake godine kako bi se održao grmoliki oblik s velikim listovima. Međutim, treba imati na umu da stabla koja se redovito režu na ovaj način neće cvjetati. To je zato što se cvjetni pupovi formiraju na dvogodišnjem drvetu, a ovom tehnikom se svake godine uklanja sav stariji rast. Stoga je ova metoda namijenjena isključivo uzgoju zbog dekorativnog lišća.
Osim u ukrasne svrhe, “coppicing” se može koristiti i za proizvodnju biomase. Cikličkim rezanjem svake 3 do 5 godina dobiva se velika količina drveta koje se može koristiti za ogrjev ili proizvodnju sječke. Ova tehnika iskorištava sposobnost paulovnije da se brzo regenerira iz panja, čineći je održivim izvorom obnovljive energije.
Orezivanje za oblikovanje krošnje
Ako se paulovnija uzgaja kao ukrasno stablo u vrtu, cilj orezivanja je stvoriti lijepu, uravnoteženu i prozračnu krošnju. Formativno orezivanje u prvim godinama također je važno kako bi se uspostavio snažan središnji provodnik (deblo) i nekoliko dobro raspoređenih glavnih grana. Treba ukloniti grane koje rastu pod preuskim kutom u odnosu na deblo, jer su takve veze slabe i sklone lomljenju.
Kako stablo stari, orezivanje se svodi na održavanje. To uključuje uklanjanje grana koje se križaju, taru jedna o drugu ili rastu prema unutrašnjosti krošnje. Uklanjanjem takvih grana poboljšava se cirkulacija zraka i prodiranje svjetlosti u unutrašnjost krošnje, što smanjuje rizik od gljivičnih bolesti. Također se uklanjaju sve suhe, slomljene ili bolesne grane čim se primijete.
Veličina krošnje može se kontrolirati orezivanjem. Ako stablo postane preveliko za prostor u kojem raste, može se orezati kako bi se smanjila njegova visina i širina. Pri tome je važno ne ukloniti više od jedne trećine lisne mase u jednoj godini kako se stablo ne bi previše oslabilo. Skraćivanje grana treba raditi tako da se reže do bočne grane koja raste u željenom smjeru, kako bi se izbjeglo stvaranje gustih, metlastih izdanaka na mjestu reza.
Nakon cvatnje u proljeće, mogu se ukloniti ocvale cvjetne grozdove kako bi se spriječilo formiranje sjemenskih čahura. Iako ovo nije nužno za zdravlje stabla, poboljšava njegov izgled i sprječava samosjetvu i potencijalno invazivno širenje, što je posebno važno kod vrste Paulownia tomentosa. Ovakvo redovito, ali umjereno orezivanje održat će ukrasno stablo zdravim, sigurnim i estetski privlačnim dugi niz godina.
Sanacija oštećenja i korektivna rezidba
Ponekad je orezivanje nužno kao reakcija na oštećenja uzrokovana vjetrom, snijegom, ledom ili drugim mehaničkim uzrocima. Slomljene grane treba ukloniti što je prije moguće kako bi se spriječilo daljnje cijepanje i stvaranje velikih rana. Rez treba napraviti na zdravom drvetu, tik ispod mjesta loma. Ako je grana samo napukla, ali se još uvijek drži, treba je u potpunosti ukloniti. Oštećene grane predstavljaju opasnost jer mogu pasti u bilo kojem trenutku.
Nakon oluje, važno je pažljivo pregledati cijelo stablo. Čak i ako nema vidljivo slomljenih grana, neke mogu biti oslabljene. Ponekad je potrebno prorijediti krošnju kako bi se smanjio otpor vjetru u budućnosti. Uklanjanjem nekih unutrašnjih grana omogućuje se vjetru da prolazi kroz krošnju umjesto da je gura, što smanjuje opterećenje na deblo i glavne grane.
Korektivna rezidba se provodi i na stablima koja su prethodno nepravilno orezivana ili su rasla bez ikakve kontrole. To može uključivati uklanjanje dvostrukih provodnika (kada stablo ima dva glavna debla u obliku slova V), jer je takva račva strukturno slaba. U tom slučaju, jedna od grana se uklanja kako bi se uspostavila dominacija središnjeg debla. Ovakvi zahvati su ponekad drastični i najbolje ih je provoditi postupno tijekom nekoliko godina.
Stara ili zanemarena stabla također se mogu pomladiti korektivnom rezidbom. To može uključivati uklanjanje velikih, starih grana kako bi se potaknuo rast novih, vitalnijih izdanaka. Takvo orezivanje treba obavljati s velikim oprezom, jer stvaranje velikih rana na starim stablima povećava rizik od truljenja. U slučaju složenih zahvata na velikim stablima, uvijek je preporučljivo potražiti pomoć stručnjaka, certificiranog arborista, koji posjeduje znanje i opremu za sigurno i pravilno izvođenje radova.
