Crni bor je stablo koje posjeduje snažnu prirodnu formu i u većini slučajeva ne zahtijeva nikakvo redovito orezivanje kako bi se pravilno razvijalo. Njegova genetski određena struktura rasta, bilo da se radi o piramidalnom obliku u mladosti ili širokoj, kišobranastoj krošnji u zrelosti, najljepša je kada se pusti da se razvija nesmetano. Stoga je osnovno pravilo kod orezivanja crnog bora “manje je više”. Glavni razlozi za orezivanje svode se na sanitarne mjere, poput uklanjanja suhih, oštećenih ili bolesnih grana, te povremene korektivne zahvate za rješavanje specifičnih strukturnih problema. Svaki rez treba biti dobro promišljen, jer crni bor, kao i većina četinjača, ne može stvarati nove izbojke iz starog drva, što znači da pogrešan rez može ostaviti trajne i nepopravljive posljedice.
Razumijevanje načina na koji crni bor raste ključno je za pravilno orezivanje. Novi rast svake godine izbija iz pupova koji su se formirali na vrhovima grana prethodne sezone. Ovi novi izbojci, poznati kao “svijeće”, izdužuju se u proljeće i na njima se razvijaju nove iglice. Crni bor nema uspavane pupove na starijim, golim dijelovima grana, pa ako se grana odreže iza zadnjih iglica, taj dio se neće obnoviti i ostat će goli patrljak. Zbog toga se drastično skraćivanje grana ili orezivanje krošnje nikako ne preporučuje.
Glavni cilj orezivanja crnog bora trebao bi biti očuvanje njegovog zdravlja i sigurnosti. Uklanjanje mrtvog drva ne samo da poboljšava izgled stabla, već i sprječava širenje bolesti i truleži koje se mogu razviti na odumrlom tkivu. Također, uklanjanje slomljenih grana ili onih koje predstavljaju opasnost za ljude ili imovinu je nužan zahvat. Povremeno se mogu ukloniti i grane koje se križaju i taru jedna o drugu, kako bi se spriječilo otvaranje rana na kori koje mogu postati ulazna točka za patogene.
Specifična tehnika poznata kao “pinciranje svijeća” koristi se kada se želi kontrolirati veličina stabla ili postići gušća krošnja, što je često u bonsai umjetnosti ili u malim vrtovima. Ovaj postupak se izvodi u proljeće i omogućuje oblikovanje stabla bez drastičnih rezova u staro drvo. To je suptilna tehnika koja zahtijeva preciznost i razumijevanje ciklusa rasta, ali daje izvrsne rezultate u održavanju kompaktnog i gustog oblika crnog bora.
Zašto, kada i kako orezivati
Orezivanje crnog bora provodi se iz nekoliko ključnih razloga, a najvažniji je sanitarni. Uklanjanje mrtvih, bolesnih ili slomljenih grana prioritet je jer one mogu predstavljati izvor zaraze i fizičku opasnost. Ovaj tip orezivanja može se provoditi u bilo koje doba godine, čim se problem uoči. Drugi razlog je strukturni, a uključuje uklanjanje grana koje se križaju, dvostrukih vrhova (konkurentskih provodnica) ili grana koje rastu pod vrlo uskim kutom u odnosu na deblo i prijete lomom. Treći, estetski razlog, najčešće se primjenjuje kroz tehniku pinciranja svijeća radi kontrole veličine i gustoće.
Više članaka na ovu temu
Najbolje vrijeme za strukturno orezivanje, odnosno za uklanjanje živih grana, je tijekom razdoblja mirovanja stabla, kasne zime ili vrlo ranog proljeća, prije nego što krenu sokovi. U tom periodu stablo lakše podnosi stres reza, a rizik od zaraze bolestima ili napada štetnika koji se šire kroz svježe rane je minimalan. Također, nedostatak lišća (iglica) na okolnom drveću omogućuje bolju preglednost strukture krošnje. Treba izbjegavati orezivanje u kasno ljeto ili jesen, jer to može potaknuti novi rast koji neće stići odrvenjeti prije zime.
Pravilna tehnika reza je od presudne važnosti. Grane treba rezati oštrim i čistim alatom (škare, pila) kako bi rez bio gladak i kako bi se spriječio prijenos bolesti. Rez se uvijek radi neposredno izvan ovratnika grane, blagog zadebljanja na mjestu gdje se grana spaja s deblom. Ovratnik sadrži specijalizirano tkivo koje omogućuje brzo zatvaranje rane, stoga ga se nikada ne smije oštetiti. Nikada ne ostavljajte duge patrljke jer oni sporo zacjeljuju i podložni su truljenju. Kod uklanjanja velikih i teških grana, koristite tehniku trostrukog reza kako biste izbjegli cijepanje i oštećenje kore debla.
Za razliku od strukturnog orezivanja, tehnika pinciranja svijeća provodi se isključivo u kratkom vremenskom periodu u proljeće. “Svijeće” su novi, mekani izbojci koji se pojavljuju na vrhovima grana. Postupak se izvodi dok su svijeće još mekane i prije nego što se iglice na njima potpuno izduže. Pinciranje se obavlja ručno, lomljenjem svijeće na željenoj duljini, jer se tako izbjegava rezanje mladih iglica, što bi uzrokovalo njihovo smeđenje na vrhovima.
Uklanjanje mrtvih i oštećenih grana
Sanitarno orezivanje, odnosno uklanjanje mrtvih i oštećenih grana, temeljni je i najčešći oblik rezidbe crnog bora. Mrtve grane ne samo da narušavaju izgled stabla, već predstavljaju i potencijalnu opasnost jer mogu otpasti pri jačem vjetru ili pod teretom snijega. Također, mrtvo drvo je idealno stanište za razvoj gljiva truležnica i štetnika, koji se s njega mogu proširiti na zdrave dijelove stabla. Stoga je redovito uklanjanje takvih grana važna mjera za održavanje zdravlja i sigurnosti.
Više članaka na ovu temu
Prepoznavanje mrtve grane je relativno jednostavno. Na njoj nema živih iglica, kora je često suha, ispucala i može se ljuštiti, a drvo je krto i lako se lomi. Suprotno tome, živa grana je fleksibilna i ima zdrave pupove ili iglice. Prije rezanja, uvijek je dobro provjeriti granu tako da se zagrebe mali dio kore; ako je tkivo ispod nje zeleno i vlažno, grana je živa, a ako je smeđe i suho, mrtva je.
Postupak uklanjanja je isti kao i kod orezivanja živih grana. Koristi se oštar, dezinficiran alat, a rez se radi izvan ovratnika grane. Važno je ne zarezati u živo tkivo debla. Ako je grana velika i teška, obavezno je koristiti metodu trostrukog reza. Prvi rez radi se s donje strane grane, otprilike 20-30 cm od debla, i ide do trećine debljine grane. Drugi rez radi se s gornje strane, nekoliko centimetara dalje od prvog reza, i reže se dok grana ne otpadne. Preostali patrljak se zatim pažljivo odreže na ispravnom mjestu, uz ovratnik grane.
Osim potpuno mrtvih grana, potrebno je ukloniti i one koje su teško oštećene, napukle ili pokazuju znakove ozbiljne bolesti, poput raka na kori. Uklanjanjem takvih grana sprječava se daljnje širenje problema i pomaže stablu da usmjeri svoju energiju na zdravi rast. Sav orezani materijal, posebice ako je bolestan, treba odmah ukloniti iz vrta i uništiti (spaliti ili odložiti na za to predviđeno mjesto) kako se patogeni ne bi širili.
Tehnika “pinciranja svijeća”
“Pinciranje svijeća” je specijalizirana tehnika orezivanja koja se koristi za kontrolu veličine i povećanje gustoće krošnje crnog bora. Naziv dolazi od izgleda novih proljetnih izbojaka koji podsjećaju na svijeće prije nego što se na njima razviju iglice. Skraćivanjem ovih svijeća dok su još mekane, možemo precizno kontrolirati duljinu novih grana za tu godinu. Gdje god se svijeća prelomi, na tom mjestu će se formirati vršni pup za sljedeću sezonu, čime se efektivno zaustavlja daljnje izduživanje grane.
Optimalno vrijeme za pinciranje je vrlo kratko, obično traje samo tjedan ili dva u proljeće. Točan trenutak ovisi o klimi i mikrolokaciji, ali generalno, to je period kada su se svijeće već izdužile, ali iglice na njima još nisu počele rasti u stranu, već su priljubljene uz os svijeće. Ako se pincira prerano, novi pupovi se neće formirati. Ako se čeka predugo, kada se iglice već rašire, oštećenje iglica će uzrokovati ružne smeđe vrhove.
Postupak se izvodi ručno. Svijeća se uhvati prstima i jednostavno prelomi na željenoj duljini. Najčešće se uklanja polovica do dvije trećine duljine svijeće. Ručno lomljenje je bolje od rezanja škarama jer se izbjegava presijecanje mladih iglica, što rezultira čišćim i prirodnijim izgledom. Jačina pinciranja ovisi o željenom cilju. Snažnije svijeće na vrhu stabla i na krajevima grana obično se pinciraju jače kako bi se usporio njihov rast i energija preusmjerila na slabije, unutarnje dijelove krošnje.
Rezultat pinciranja vidljiv je već sljedeće sezone. Na mjestu gdje je svijeća skraćena, formirat će se nekoliko novih pupova umjesto samo jednog. To će sljedećeg proljeća rezultirati s više kraćih izbojaka, što krošnju čini gušćom i kompaktnijom. Redovitim godišnjim pinciranjem, crni bor se može godinama održavati na željenoj veličini i obliku, što je posebno korisno u malim vrtovima, kamenjarima ili za uzgoj u bonsai stilu.
Alati i sigurnost pri orezivanju
Korištenje pravog alata ključno je za čiste rezove i zdravlje stabla. Za manje grane, do 2 cm u promjeru, koriste se ručne škare (voćarske škare). Za grane debljine do 5 cm, koriste se škare s dugim ručkama koje omogućuju jaču polugu. Za sve deblje grane, neophodna je pila za orezivanje. Pile za orezivanje imaju zakrivljenu oštricu i zupce dizajnirane za rezanje pri povlačenju, što omogućuje veću kontrolu i čišći rez. Uvijek birajte visokokvalitetne alate koji su oštri i dobro održavani.
Čistoća alata je od presudne važnosti za sprječavanje širenja bolesti. Prije početka orezivanja, i posebice pri prelasku s jednog stabla na drugo, alat treba dezinficirati. To se može učiniti brisanjem oštrica krpom natopljenom u 70%-tni alkohol (izopropilni alkohol) ili u otopini varikine (jedan dio varikine na devet dijelova vode). Nakon dezinfekcije varikinom, alat treba isprati čistom vodom i obrisati kako bi se spriječila korozija.
Sigurnost je na prvom mjestu, pogotovo kod orezivanja većih stabala. Uvijek nosite zaštitnu opremu, uključujući rukavice za zaštitu ruku i zaštitne naočale za zaštitu očiju od piljevine i padajućih grančica. Ako radite s pilom iznad glave, nošenje kacige je obavezno. Budite svjesni svoje okoline i pazite da ispod grana koje režete nema ljudi, životinja ili vrijedne imovine.
Za orezivanje grana koje su izvan dosega s tla, koristite stabilne ljestve ili teleskopske pile. Nikada nemojte orezivati stojeći na nestabilnim površinama. Za orezivanje velikih stabala ili grana koje su visoko u krošnji, najbolje je i najsigurnije angažirati profesionalnog arborista. Oni imaju potrebnu opremu, znanje i iskustvo za sigurno obavljanje posla bez rizika za sebe, vas ili vaše stablo.
