Rezidba i orezivanje američke duglazije tema je kojoj treba pristupiti s oprezom i znanjem, jer za razliku od mnogih listopadnih vrsta, četinjače imaju ograničenu sposobnost regeneracije iz starog drva. Pravilno izvedena rezidba može poboljšati zdravlje, sigurnost i estetski izgled stabla, dok nestručna i pretjerana rezidba može uzrokovati nepopravljivu štetu. Osnovno pravilo kod duglazije jest “manje je više”. Većina zdravih stabala koja rastu na odgovarajućem mjestu zahtijevat će vrlo malo ili nimalo orezivanja tijekom svog života. Međutim, postoje situacije kada je rezidba nužna, bilo da se radi o uklanjanju oštećenih grana, formiranju mlade biljke ili održavanju veličine u ograničenom prostoru. Ovaj vodič će te provesti kroz tehnike i principe pravilnog orezivanja duglazije, kako bi svaki tvoj rez bio koristan, a ne štetan za stablo.
Prije nego što uzmeš škare ili pilu u ruke, važno je razumjeti kako duglazija raste. Glavni rast u visinu odvija se iz vršnog pupa na centralnoj provodnici (glavnom deblu). Bočne grane rastu iz pupova raspoređenih duž grane, a novi izbojci se formiraju na vrhovima prošlogodišnjeg rasta. Ključna stvar koju treba zapamtiti je da duglazija, kao i većina četinjača, ne može stvarati nove izbojke iz starog drva, odnosno iz dijelova grane iza posljednjih zelenih iglica. To znači da ako odrežeš granu preduboko, u dio bez iglica, taj dio se neće obnoviti i ostat će gola patrljka.
S obzirom na to, ciljevi orezivanja duglazije moraju biti jasno definirani. Najčešći i najopravdaniji razlog za rezidbu je uklanjanje suhih, bolesnih ili oštećenih grana. Takve grane ne samo da narušavaju izgled stabla, već predstavljaju i sigurnosni rizik te mogu biti ulazna točka za patogene. Drugi razlozi uključuju uklanjanje grana koje se križaju i trljaju jedna o drugu, uklanjanje dvostrukih provodnica kod mladih stabala ili lagano oblikovanje radi postizanja gušće krošnje.
Vrijeme orezivanja također igra važnu ulogu. Lagano orezivanje radi oblikovanja ili uklanjanja manjih grana najbolje je obavljati u kasnu zimu ili rano proljeće, dok je stablo još u fazi mirovanja. To omogućuje stablu da brzo zacijeli rane s početkom vegetacije. Uklanjanje velikih, suhih ili opasnih grana može se obavljati u bilo koje doba godine. Izbjegavaj jaču rezidbu u kasno ljeto ili jesen, jer to može potaknuti novi rast koji neće stići odrveniti prije zime i bit će osjetljiv na smrzavanje.
Korištenje pravog alata je od presudne važnosti. Za manje grane koriste se oštre voćarske škare ili škare s dugim ručkama. Za veće grane potrebna je pila za grane. Svi alati moraju biti izuzetno oštri kako bi rez bio čist i gladak, što olakšava zacjeljivanje. Također, alate je potrebno dezinficirati alkoholom ili drugim dezinficijensom prije i nakon upotrebe, a posebno prilikom prelaska s jednog stabla na drugo, kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Kada i zašto orezivati
Odluka o orezivanju američke duglazije ne bi trebala biti donesena olako. Najvažniji razlog za orezivanje je održavanje zdravlja stabla. To prvenstveno uključuje sanitarnu rezidbu, odnosno uklanjanje svih grana koje su suhe, slomljene, bolesne ili zaražene štetnicima. Takve grane ne doprinose zdravlju stabla, a mogu postati izvor zaraze ili opasnost od pada. Njihovim uklanjanjem poboljšava se cirkulacija zraka unutar krošnje i omogućuje se stablu da usmjeri energiju na zdrave dijelove.
Drugi ključni razlog je sigurnost. Grane koje su nisko narasle i ometaju prolaz, koje rastu preblizu kuće, krovu ili električnim vodovima, predstavljaju potencijalnu opasnost. Također, velike suhe grane mogu se odlomiti tijekom oluje i uzrokovati značajnu štetu. Uklanjanje takvih grana je preventivna mjera koja štiti imovinu i ljude. Orezivanje radi poboljšanja strukture, posebno kod mladih stabala, također spada u ovu kategoriju. Uklanjanje dvostrukih vrhova (provodnica) ili grana s vrlo slabim spojem (urasla kora) sprječava buduće lomove kada stablo odraste i oteža.
Estetsko orezivanje, odnosno oblikovanje, treba provoditi s velikim oprezom. Duglazija ima prirodno lijep, piramidalni oblik i u većini slučajeva nije potrebno nikakvo oblikovanje. Međutim, ponekad se provodi lagano pinciranje (skraćivanje) novih izbojaka (“svijeća”) u proljeće kako bi se potaknuo gušći rast. To se često radi kod stabala koja se koriste kao božićna drvca ili u formalnim vrtovima. Važno je naglasiti da se nikada ne smije odrezati vrh (centralna provodnica) odraslog stabla, jer to trajno uništava njegov prirodni oblik.
Najbolje vrijeme za većinu orezivanja je tijekom perioda mirovanja, od kasne jeseni do ranog proljeća. U tom razdoblju stablo ne raste aktivno, a protok sokova je minimalan, što smanjuje stres i “krvarenje” smole iz rana. Rezovi napravljeni u kasnu zimu ili rano proljeće brzo će zacijeliti s početkom sezone rasta. Uklanjanje suhih grana može se obaviti bilo kada, jer one više nisu živi dio stabla.
Tehnike pravilnog reza
Pravilna tehnika reza ključna je za brzo zacjeljivanje i sprječavanje ulaska bolesti. Prilikom uklanjanja cijele grane, rez se nikada ne smije napraviti potpuno ravno uz deblo, jer se time oštećuje tkivo debla i takozvani “ovratnik” grane. Ovratnik je blago natečeno područje na spoju grane i debla koje sadrži specijalizirane stanice za zacjeljivanje rana. Oštećivanjem ovratnika znatno se usporava proces zatvaranja rane.
Ispravan rez se radi neposredno izvan ovratnika grane, pod blagim kutom koji prati liniju ovratnika. S druge strane, ne smije se ostaviti predugačak patrljak, jer on neće moći zacijeliti i s vremenom će istrunuti, stvarajući šupljinu i potencijalni ulaz za patogene. Pronalaženje prave točke za rez ključno je za zdravlje stabla. Nakon reza, nije potrebno koristiti nikakve premaze ili voskove za rane; istraživanja su pokazala da stablo najbolje samo zatvara svoje rane.
Prilikom uklanjanja većih, težih grana, nužno je koristiti tehniku trostrukog reza kako bi se spriječilo cijepanje i guljenje kore s debla. Prvi rez radi se s donje strane grane, otprilike 20-30 cm od debla, i ide do otprilike trećine debljine grane. Drugi rez se radi s gornje strane, nekoliko centimetara dalje od prvog reza. Grana će pod vlastitom težinom puknuti čisto između dva reza. Nakon toga ostaje samo kratki patrljak koji se sada može sigurno i precizno ukloniti trećim, konačnim rezom uz ovratnik grane.
Kod skraćivanja grana, što se kod duglazije radi rjeđe, rez se uvijek mora napraviti do bočne grančice ili pupa. Ta bočna grančica preuzet će ulogu vrha i nastaviti rasti, osiguravajući protok sokova i sprječavajući odumiranje ostatka grane. Kao što je već spomenuto, nikada se ne smije rezati u stari dio grane bez iglica, jer se taj dio neće moći obnoviti.
Orezivanje mladih stabala (formiranje)
Orezivanje u ranoj fazi života stabla, poznato kao formativno orezivanje, najvažnije je za uspostavljanje snažne i zdrave strukture za budućnost. Cilj je ispraviti potencijalne strukturne probleme dok su grane još male i rane od rezova mogu brzo zacijeliti. Jedan od najčešćih problema kod mladih duglazija je razvoj dvostruke ili višestruke provodnice (vrha). To stvara slabu “V” račvu koja je u kasnijoj dobi vrlo podložna lomljenju pod teretom snijega ili vjetra.
Kada se uoči dvostruka provodnica, potrebno je odabrati onu koja je ravnija, jača i bolje pozicionirana te je ostaviti kao budući vrh. Konkurentsku provodnicu treba ili potpuno ukloniti ili, što je često bolja opcija, značajno je skratiti kako bi se podredila glavnoj. Time se sva energija usmjerava u razvoj jedne, dominantne centralne osi, što je ključno za strukturnu stabilnost stabla. Ovu korekciju treba napraviti što je ranije moguće.
Tijekom prvih nekoliko godina, također je dobro pregledati krošnju i ukloniti grane koje rastu pod vrlo oštrim kutom, grane koje se križaju ili trljaju jedna o drugu, te grane koje rastu prema unutrašnjosti krošnje. Uklanjanjem ovih problematičnih grana dok su još tanke, sprječavaju se veći problemi i potreba za velikim rezovima u budućnosti. Cilj je stvoriti dobro raspoređene, jake bočne grane koje spiralno rastu oko centralnog debla.
Važno je ne pretjerati s orezivanjem mladih stabala. Donje grane, iako će možda kasnije biti uklonjene, u ranoj fazi igraju važnu ulogu u fotosintezi i hranjenju stabla, te doprinose bržem debljanju donjeg dijela debla. Preporučuje se da se u jednoj godini nikada ne ukloni više od 25% ukupne lisne mase stabla. Formativno orezivanje je proces koji se provodi postepeno, tijekom nekoliko godina, a ne sve odjednom.
Održavanje i specifični rezovi
Osim osnovnog sanitarnog i formativnog orezivanja, postoje i neki specifični rezovi koji se mogu primijeniti na duglaziji. Jedan od njih je pinciranje ili skraćivanje proljetnih izbojaka, poznatih kao “svijeće”. To se radi u kasno proljeće, dok su novi izbojci još mekani. Skraćivanjem svijeća za trećinu ili polovicu njihove dužine, potiče se stvaranje više pupova neposredno ispod reza, što rezultira gušćim rastom iglica i grana. Ova tehnika se često koristi u rasadnicima za proizvodnju gušćih božićnih drvaca.
Kontrola veličine duglazije orezivanjem je vrlo izazovna i često neuspješna. Ako je stablo posađeno na mjestu gdje nema dovoljno prostora za svoj prirodni rast, pokušaji da ga se drastično smanji orezivanjem obično rezultiraju uništenjem njegovog prirodnog oblika i stvaranjem nezdravog, osakaćenog stabla. Ako je kontrola veličine apsolutno nužna, to se mora raditi postepeno, svake godine, skraćivanjem vrhova grana do bočnih izbojaka, pazeći da se uvijek reže u zeleni dio. Drastično “šišanje” ili odrezivanje vrha nije opcija.
Podizanje krošnje je postupak uklanjanja najnižih grana stabla kako bi se osigurao prostor za prolaz, kosidbu ili poboljšao pogled. To treba raditi postupno, tijekom nekoliko godina, nikada ne uklanjajući previše grana odjednom. Kao opće pravilo, živa krošnja bi trebala činiti najmanje dvije trećine ukupne visine stabla. Uklanjanje previše donjih grana može oslabiti stablo i učiniti ga nestabilnim.
U slučaju oštećenja vrha, na primjer uslijed loma, moguće je “odgojiti” novi vrh. To se radi tako da se odabere najviša, najsnažnija bočna grana ispod mjesta loma. Ta se grana zatim pažljivo uspravi i priveže uz potporanj (npr. bambusov štap) koji je pričvršćen za deblo. S vremenom će ta grana preuzeti ulogu dominantne provodnice i nastaviti rast u visinu, obnavljajući piramidalni oblik stabla.
