Pitomi kesten je listopadno stablo prilagođeno umjerenoj klimi, što znači da je razvio mehanizme za preživljavanje nepovoljnih zimskih uvjeta. Ulaskom u fazu mirovanja, stablo odbacuje lišće i smanjuje metaboličke aktivnosti na minimum, čime se štiti od niskih temperatura i smrzavanja. Iako su odrasla, zdrava stabla kestena vrlo otporna na zimske hladnoće i mogu podnijeti temperature i do -25°C, mlada i tek posađena stabla znatno su osjetljivija. Pravilna priprema stabala za zimu i primjena odgovarajućih mjera zaštite ključni su za njihovo uspješno prezimljavanje i osiguravanje dobrog starta u sljedećoj vegetacijskoj sezoni.
Priprema kestena za zimu započinje već u kasno ljeto i jesen. U tom razdoblju važno je izbjegavati kasnu gnojidbu dušikom, jer dušik potiče vegetativni rast i sprječava pravovremeno odrvenjavanje izbojaka. Mladi, zeleni izbojci puni su vode i vrlo osjetljivi na smrzavanje. Umjesto toga, u kasnu jesen može se primijeniti gnojidba s naglaskom na fosforu i kaliju, koji potiču dozrijevanje tkiva i povećavaju otpornost biljke na niske temperature. Također je važno osigurati da stablo uđe u zimu s dovoljnom zalihom vlage u tlu, pa se preporučuje obilno zalijevanje prije prvih mrazeva ako je jesen bila suha.
Mlada stabla, posebice u prvoj i drugoj godini nakon sadnje, najugroženija su tijekom zime. Njihov korijenov sustav još je plitak, a deblo tanko i s nježnom korom. Niske temperature, zimsko sunce i vjetar mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja. Najučinkovitija metoda zaštite debla mladih sadnica je omatanje. Deblo se može omotati agrotekstilom, jutom, slamom ili posebnim papirnatim trakama. Ovaj zaštitni sloj sprječava nagle promjene temperature na kori, čime se smanjuje rizik od pucanja kore uslijed naglog zagrijavanja na zimskom suncu i kasnijeg smrzavanja tijekom noći.
Zaštita korijenskog sustava mladih stabala također je od iznimne važnosti. To se najlakše postiže nanošenjem debelog sloja malča oko podnožja stabla. Sloj malča od lišća, slame, kore drveta ili komposta, debljine 10 do 15 centimetara, djeluje kao toplinski izolator. On sprječava duboko smrzavanje tla, štiti plitki korijen od oštećenja i pomaže u očuvanju vlage. Malč treba rasprostrti u širokom krugu oko stabla, ali je važno ostaviti mali prostor uz samo deblo slobodnim kako bi se spriječilo zadržavanje vlage i pojava bolesti.
Osim niskih temperatura, značajnu štetu mladim stablima zimi mogu nanijeti i glodavci, poput zečeva i poljskih miševa. U potrazi za hranom, oni često glođu koru mladih voćaka, što može dovesti do prstenovanja i sušenja cijele sadnice. Najbolja zaštita od glodavaca je postavljanje mehaničkih barijera. Oko debla se postavlja gusta plastična ili metalna mrežica, visine najmanje 50-60 cm, koja se lagano ukopa u tlo. Omatanje debla također pruža određenu zaštitu. Redovito čišćenje prostora oko stabla od trave i korova smanjuje skrovišta za miševe.
Zimska oštećenja i kako ih spriječiti
Jedno od najčešćih zimskih oštećenja na stablima je pucanje kore, poznato kao mrazopuc. Do ovog oštećenja dolazi zbog velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Tijekom sunčanog zimskog dana, tamna kora debla, posebice s južne i jugozapadne strane, može se jako zagrijati. Kada temperatura noću naglo padne, tkivo kore se brzo hladi i skuplja, dok unutarnje drvo ostaje toplije, što dovodi do napetosti i pucanja kore uzduž debla. Kroz te rane u proljeće lako ulaze patogeni. Krečenje debla vapnom je tradicionalna i učinkovita mjera za sprječavanje mrazopuca. Bijela boja reflektira sunčeve zrake, smanjuje zagrijavanje debla i ublažava temperaturne šokove.
Zimsko isušivanje, ili zimska suša, je pojava koja se događa kada biljka gubi vodu transpiracijom kroz koru i pupove, a ne može je nadoknaditi iz smrznutog tla. Ovaj problem je posebno izražen tijekom sunčanih i vjetrovitih zimskih dana. Najosjetljivije su mlade sadnice i zimzelene biljke, ali i listopadne vrste mogu biti pogođene. Simptomi su sušenje vrhova izbojaka i pupova. Prevencija uključuje pravilno zalijevanje u jesen kako bi tlo ušlo u zimu s dovoljnom vlagom te postavljanje zaštite od vjetra za mlade sadnice.
Oštećenja od snijega i leda također predstavljaju opasnost, posebice za stabla s krhkim granama ili nepravilno formiranom krošnjom. Težak, vlažan snijeg ili led mogu se nakupiti na granama i uzrokovati njihovo lomljenje. Najugroženije su grane koje s deblom zatvaraju oštar kut. Pravilno obrezivanje i formiranje krošnje s čvrstim skeletnim granama koje imaju širok kut rasta najbolja je dugoročna prevencija. U slučaju nakupljanja teškog snijega, preporučljivo ga je pažljivo otresti s grana dok je još svjež i nije se zaledio.
Kasni proljetni mrazevi, koji se javljaju nakon što je vegetacija već krenula, mogu nanijeti najveće štete. Niske temperature u travnju ili svibnju mogu u potpunosti uništiti mlade, tek otvorene listove i cvjetne rese, što rezultira potpunim gubitkom uroda za tu godinu. Zaštita od kasnih mrazeva je teška. U manjim nasadima, stabla se mogu prekriti agrotekstilom tijekom noći. U većim, komercijalnim nasadima koriste se sustavi za zaštitu od mraza, poput orošavanja (stvaranje leda oslobađa toplinu) ili velikih ventilatora koji miješaju slojeve zraka i sprječavaju prizemni mraz.
Njega kestena tijekom zime
Zimski period mirovanja idealno je vrijeme za obavljanje nekih važnih agrotehničkih zahvata. Glavna rezidba kestena provodi se upravo zimi, najčešće u veljači ili početkom ožujka, prije kretanja sokova. Tada se uklanjaju suhe, oštećene, bolesne i isprepletene grane, te se oblikuje i prorjeđuje krošnja. Zimsko obrezivanje omogućuje bolji pregled strukture krošnje jer na njoj nema lišća. Važno je koristiti oštar i dezinficiran alat te sve veće rezove premazati voćarskim voskom.
Zima je također vrijeme za planiranje i provedbu osnovne gnojidbe. Mineralna gnojiva s visokim udjelom fosfora i kalija (NPK gnojiva s niskim udjelom dušika) primjenjuju se tijekom zime kako bi se do proljeća otopila i postala dostupna korijenu na početku vegetacije. Također, ako to nije učinjeno u jesen, zimi se može rasprostrti zreli stajski gnoj ili kompost oko stabala. Hranjive tvari iz organskih gnojiva polako će se oslobađati i obogaćivati tlo.
Tijekom zime potrebno je redovito provjeravati stanje mladih stabala i zaštite koja je postavljena. Treba provjeriti jesu li zaštitne mrežice i omotači i dalje na mjestu i neoštećeni. Nakon jakog snijega, treba provjeriti ima li slomljenih grana. Ako do loma dođe, slomljenu granu treba oštrim škarama ili pilom odrezati do zdravog tkiva, a rez zagladiti i premazati zaštitnim sredstvom kako bi se spriječila infekcija.
Krečenje debla je mjera koja se provodi u kasnu jesen ili tijekom zime za vrijeme suhog dana bez mraza. Za krečenje se koristi gašeno vapno pomiješano s vodom do gustoće jogurta. U smjesu se može dodati i malo sumpora za dezinfekcijsko djelovanje te sol ili glina za bolje prianjanje. Deblo i donji dijelovi debljih skeletnih grana premazuju se u debelom sloju. Osim što štiti od mrazopuca, vapneni premaz ima i insekticidno i fungicidno djelovanje, uništavajući prezimljujuće oblike štetnika i patogena u pukotinama kore.
Priprema za novu sezonu
Kako se zima bliži kraju, pripreme za novu vegetacijsku sezonu se intenziviraju. Krajem zime, prije bubrenja pupova, obavlja se takozvano “plavo prskanje”. To je preventivno tretiranje voćaka pripravcima na bazi bakra. Bakreni fungicidi imaju širok spektar djelovanja i uništavaju prezimljujuće oblike mnogih gljivičnih i bakterijskih bolesti na kori stabla. Ovo tretiranje značajno smanjuje infektivni potencijal patogena na početku vegetacije i ključno je za prevenciju bolesti.
S dolaskom proljeća i porastom temperatura, potrebno je postupno uklanjati zimsku zaštitu s mladih stabala. Omatanje debla se skida kako ne bi došlo do pregrijavanja i oštećenja kore ispod njega. Malč oko podnožja stabla može se lagano razgrnuti kako bi se tlo brže zagrijalo i potaknuo rast korijena. Potporne kolce treba provjeriti i po potrebi učvrstiti.
Također, kraj zime je vrijeme za završne pripreme tla. Ako je potrebno, provodi se plitka obrada tla oko stabala kako bi se uništili prezimjeli korovi i poboljšala prozračnost. Planira se i prva proljetna prihrana dušičnim gnojivima koja će se primijeniti neposredno prije kretanja vegetacije. Pravilnom pripremom tijekom zimskog perioda, stablu kestena osigurava se zdrav i snažan početak rasta u proljeće.
Uspješno prezimljavanje temelj je za dobru i produktivnu godinu. Iako odrasla stabla zahtijevaju minimalnu zimsku njegu, mlada stabla su ranjiva i traže našu punu pažnju. Svaki trud uložen u zaštitu mladih sadnica tijekom njihovih prvih zima višestruko će se isplatiti kroz brži rast, bolju vitalnost i raniji početak rodnosti. Zima nije samo period mirovanja, već i vrijeme za važne radove koji postavljaju temelje za budući uspjeh.
