Jedno od čestih pitanja koje si postavljaju vrtlari, posebno oni koji su se tek zaljubili u prozračnu ljepotu kozmosa, jest može li ova biljka preživjeti zimu. Odgovor na to pitanje ovisi o vrsti kozmosa o kojoj govorimo. Najčešće uzgajani krasni kozmos (Cosmos bipinnatus) i žuti kozmos (Cosmos sulphureus) su jednogodišnje biljke. To znači da one završavaju svoj životni ciklus, od klijanja do proizvodnje sjemena, unutar jedne vegetacijske sezone i ne mogu preživjeti zimske mrazeve. Stoga, klasično prezimljavanje ovih vrsta nije moguće, ali postoje druge metode kojima možemo osigurati njihovu prisutnost u vrtu i sljedeće godine.
Životni ciklus jednogodišnjeg kozmosa
Razumijevanje životnog ciklusa krasnog kozmosa (Cosmos bipinnatus) ključno je za shvaćanje zašto ne prezimljava. Kao prava jednogodišnja biljka, njegov je cjelokupni životni vijek programiran da se završi unutar jedne godine. Proces započinje klijanjem sjemena u proljeće, kada se tlo dovoljno zagrije. Slijedi faza brzog vegetativnog rasta tijekom kasnog proljeća i ranog ljeta, kada biljka razvija svoje karakteristično, perasto lišće i visoke, tanke stabljike. Sva energija usmjerena je na stvaranje dovoljno lisne mase koja će podržati kasniju cvatnju.
Sredinom ljeta, ovisno o vremenu sjetve, započinje faza cvatnje. Biljka počinje formirati brojne cvjetne pupove koji se otvaraju u predivne, jednostavne ili dvostruke cvjetove u nijansama bijele, ružičaste, crvene i ljubičaste boje. Glavni biološki cilj ove faze je privlačenje oprašivača, poput pčela i leptira, kako bi se osigurala oplodnja i stvaranje sjemena. Cvatnja se nastavlja obilno tijekom cijelog ljeta i jeseni, sve dok temperature to dopuštaju. Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova može produžiti ovu fazu.
Kako dani postaju kraći, a temperature niže, biljka ulazi u završnu fazu svog ciklusa. Energija se preusmjerava s proizvodnje novih cvjetova na sazrijevanje sjemena u oplođenim cvjetnim glavicama. To je prirodni mehanizam za osiguravanje opstanka sljedeće generacije. Sjeme sazrijeva unutar osušenih čahura i, ako se ne prikupi, osipa se po tlu oko matične biljke, gdje će čekati sljedeće proljeće da započne novi ciklus.
S dolaskom prvog jačeg mraza, životni ciklus krasnog kozmosa završava. Niske temperature uništavaju stanične stijenke u nježnom tkivu lišća, stabljika i cvjetova, uzrokujući njihovo venuće i propadanje. Korijenov sustav također odumire. Biljka nema mehanizme za preživljavanje zime, poput stvaranja dormantnih pupova ili skladištenja energije u podzemnim organima, kao što to čine trajnice. Stoga, pokušaji da se biljka zaštiti od zime prekrivanjem neće uspjeti.
Više članaka na ovu temu
Prirodno samoosjemenjivanje
Iako pojedinačna biljka kozmosa ne može preživjeti zimu, vrsta kao takva osigurava svoj opstanak u vrtu kroz proces samoosjemenjivanja. Ovo je jedna od najšarmantnijih karakteristika kozmosa. Ako na kraju sezone prestaneš uklanjati ocvale cvjetove, biljka će formirati i rasuti veliku količinu sjemena po tlu ispod sebe. To sjeme će prezimiti u tlu, zaštićeno od najgorih zimskih uvjeta slojem otpalog lišća ili snijega, i prirodno će proklijati sljedećeg proljeća kada se uvjeti poboljšaju.
Ovaj proces omogućuje da se kozmos ponaša gotovo kao trajnica, pojavljujući se na istom mjestu iz godine u godinu bez ikakve intervencije vrtlara. Rezultat je često vrlo prirodan i spontan izgled vrta, s biljkama koje niču u nepravilnim skupinama, stvarajući dojam divlje livade. Mnogi vrtlari cijene ovu osobinu jer smanjuje potrebu za godišnjom sjetvom i dodaje element iznenađenja u vrt, jer nikada ne znaš točno gdje će i koliko gusto kozmos niknuti.
Da bi potaknuo samoosjemenjivanje, jednostavno ostavi nekoliko biljaka da završe svoj prirodni ciklus. Odaberi najzdravije primjerke i dopusti im da proizvedu i osuše sjeme. Nakon što biljke propadnu od mraza, možeš ih ostaviti na gredici tijekom zime. Osušene stabljike pružit će određenu strukturu zimskom vrtu i dodatno zaštititi sjeme na tlu. Također, sjemenke koje ostanu na stabljikama bit će dragocjen izvor hrane za ptice stanarice, poput češljugara i zeba.
U proljeće, kada se tlo zagrije, primijetit ćeš kako niču brojne mlade biljčice kozmosa. U početku mogu biti vrlo guste, pa će biti potrebno izvršiti prorjeđivanje kako bi se osiguralo da preostale biljke imaju dovoljno prostora za pravilan razvoj. Ostavljajući samo najjače biljke na odgovarajućem razmaku, osigurat ćeš bujnu cvatnju tijekom ljeta. Na ovaj način, iako svaka biljka živi samo jednu sezonu, duh kozmosa nastavlja živjeti u tvom vrtu.
Više članaka na ovu temu
Prikupljanje i čuvanje sjemena
Ako želiš imati više kontrole nad time gdje će kozmos rasti sljedeće godine, ili ako želiš sačuvati sjeme određene sorte ili boje, najbolja metoda je ručno prikupljanje sjemena. Ovo je pouzdan način da osiguraš materijal za sjetvu i podijeliš ga s drugim ljubiteljima cvijeća. Proces je vrlo jednostavan i započinje u kasno ljeto ili ranu jesen. Odaberi cvjetove na najljepšim biljkama i označi ih kako bi znao s kojih ćeš biljaka prikupljati sjeme. Pusti da ti cvjetovi ocvatu i da se cvjetne glavice počnu sušiti na biljci.
Ključno je čekati da se cvjetna glavica potpuno osuši i postane smeđa i hrskava. Sjeme prikupljeno iz zelenih, nezrelih glavica neće biti klijavo. Kada su glavice suhe, odreži ih škarama i stavi u papirnatu vrećicu. To je najbolje raditi po suhom vremenu kako bi se izbjegla vlaga. Nakon što prikupiš dovoljnu količinu, unesi ih unutra i dovrši sušenje na prozračnom mjestu još tjedan ili dva.
Kada su glavice potpuno suhe, jednostavno ih protrljaj između dlanova iznad neke posude ili papira. Izdužene, tamne sjemenke lako će se odvojiti od ostatka suhe tvari (pljeve). Pokušaj odvojiti što više pljeve, iako mala količina neće smetati. Nakon toga, rasprostri sjeme na tanjur i ostavi ga još nekoliko dana da se dodatno prosuši, kako bi bio siguran da je sva vlaga isparila. Ovo je najvažniji korak jer vlaga može uzrokovati plijesan i propadanje sjemena tijekom skladištenja.
Osušeno sjeme spremi u papirnatu omotnicu, malu staklenku ili vrećicu od tkanine. Važno je da ambalaža “diše”. Obavezno napiši naziv sorte i godinu prikupljanja na omotnicu. Čuvaj sjeme na hladnom, tamnom i suhom mjestu, poput ladice ili ormara, daleko od izvora topline i vlage. Pravilno uskladišteno sjeme kozmosa zadržat će dobru klijavost nekoliko godina, osiguravajući ti prekrasne cvjetove u sezonama koje dolaze.
Postupak s biljkama nakon mraza
Nakon što prvi jači mraz uništi nadzemni dio biljaka kozmosa, postavlja se pitanje što učiniti s ostacima. Imaš nekoliko opcija, ovisno o tvojim vrtlarskim preferencijama. Jedna mogućnost, kao što je spomenuto, jest ostaviti osušene biljke na gredici tijekom zime. One mogu pružiti vizualni interes, hvatati snijeg i štititi tlo od erozije. Također, šuplje stabljike mogu poslužiti kao sklonište za neke korisne insekte tijekom zime, a sjeme kao hrana za ptice.
Druga opcija je ukloniti mrtve biljke i očistiti gredicu u jesen. To može pomoći u smanjenju potencijalnih problema s bolestima i štetnicima, jer se neki patogeni mogu zadržati na biljnim ostacima. Jednostavno odreži stabljike do razine tla ili iščupaj cijele biljke. Zdrave biljne ostatke možeš usitniti i dodati na kompostnu hrpu. Ako su biljke pokazivale znakove bolesti, poput jake zaraze pepelnicom, sigurnije ih je baciti. Čista gredica u jesen olakšava pripremu tla u proljeće.
Treća opcija je kombinacija prethodne dvije. Možeš ukloniti veći dio biljaka, a ostaviti nekoliko najjačih kako bi se samoosjemenile i poslužile kao izvor hrane za ptice. To je dobar kompromis između urednosti i podržavanja divljih životinja u vrtu. Bez obzira na to koju metodu odabereš, korijenov sustav jednogodišnjeg kozmosa će se prirodno razgraditi u tlu tijekom zime, doprinoseći organskoj tvari.
Bez obzira na to što učiniš s biljkama u jesen, tlo će biti spremno za novu generaciju kozmosa u proljeće. Bilo da se oslanjaš na sjeme koje si prikupio, kupio novo, ili dopustio prirodi da odradi svoje kroz samoosjemenjivanje, možeš biti siguran da će te prozračni cvjetovi kozmosa ponovno obradovati kada se vrate topliji dani. Ta cikličnost i obnavljanje dio su čari uzgoja jednogodišnjih biljaka.
