Bakopa potječe iz Južne Afrike i po prirodi je višegodišnja biljka, no u našim kontinentalnim klimatskim uvjetima ne može preživjeti niske zimske temperature i mraz na otvorenom. Zbog toga se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka, koja se s dolaskom prvih mrazeva baca i iduće proljeće sadi iznova. Međutim, za entuzijaste koji žele sačuvati svoje omiljene primjerke, prezimljavanje bakope u zatvorenom prostoru je itekako moguće. Ovaj proces zahtijeva određeni trud i osiguravanje specifičnih uvjeta, ali uspješno prezimljavanje omogućuje da u proljeće imate već formiranu, snažnu biljku koja će puno ranije započeti s cvatnjom.
Odluka o prezimljavanju ovisi o nekoliko faktora, uključujući dostupnost odgovarajućeg prostora i spremnost na pružanje minimalne njege tijekom zime. Nisu sve biljke pogodne za prezimljavanje; treba odabrati samo najzdravije, najsnažnije primjerke koji nisu iscrpljeni bolestima ili napadom štetnika. Pokušaj prezimljavanja slabe ili zaražene biljke najčešće je osuđen na neuspjeh i predstavlja rizik od unošenja problema u zatvoreni prostor. Stoga je ključno dobro procijeniti stanje biljke prije donošenja odluke.
Proces pripreme za prezimljavanje započinje već u jesen, prije prvih mrazeva. Biljku je potrebno adekvatno pripremiti za prijelaz iz vanjskih u unutarnje uvjete, što uključuje drastično orezivanje i temeljit pregled. Smanjenje lisne mase smanjuje transpiraciju i potrebe biljke tijekom mirovanja, dok pregled osigurava da s biljkom ne unesemo i neželjene goste poput lisnih uši ili crvenog pauka. Pravilna priprema značajno povećava šanse za uspjeh.
Cilj prezimljavanja nije da biljka nastavi rasti i cvjetati kao ljeti, već da preživi zimu u stanju mirovanja ili vrlo usporenog rasta. Zbog toga su uvjeti koje joj trebamo osigurati bitno drugačiji od onih tijekom vegetacijske sezone. Svijetlo, ali prohladno mjesto s minimalnim zalijevanjem ključ je uspješnog očuvanja biljke do proljeća. Razumijevanje faze mirovanja biljke pomaže u izbjegavanju čestih grešaka poput pretjeranog zalijevanja ili držanja biljke na pretoplom mjestu.
Procjena otpornosti i potreba za zaštitom
Bakopa je klasificirana kao biljka osjetljiva na mraz. Temperature koje se spuštaju ispod 0°C uzrokovat će smrzavanje vode u njezinim stanicama, što dovodi do njihovog pucanja i nepovratnog oštećenja tkiva. Već i prvi slabiji mraz može značajno oštetiti lišće i cvjetove, dok će jači i dugotrajniji mraz u potpunosti uništiti cijelu biljku. Zbog toga je ključno reagirati na vrijeme i unijeti biljku u zatvoreni prostor prije nego što temperature padnu na kritičnu razinu.
Vrijeme za unošenje biljke ovisi o geografskoj lokaciji i lokalnoj klimi. U kontinentalnim područjima, to je obično krajem rujna ili početkom listopada. Važno je pratiti vremensku prognozu i ne čekati zadnji trenutak. Nagli pad temperature može šokirati biljku, stoga je idealno unijeti je tijekom dana kada je vanjska temperatura sličnija onoj u prostoru gdje će prezimiti.
Nisu sve sorte bakope jednako osjetljive, no razlike u otpornosti na hladnoću su minimalne i nijedna komercijalno dostupna sorta nije otporna na smrzavanje. Stoga, neovisno o sorti koju uzgajaš, tretira se kao neotporna na mraz. Ostavljanje biljke na otvorenom preko zime, čak i uz pokušaje zaštite agrotekstilom ili malčiranjem, u našoj klimi neće dati rezultate. Jedina sigurna metoda je smještaj u zaštićeni prostor.
Alternativa prezimljavanju cijele biljke je uzimanje reznica u kasno ljeto ili ranu jesen. Ukorijenjene reznice zauzimaju znatno manje prostora i lakše ih je smjestiti na prozorsku dasku. Tijekom zime, te male, mlade biljke nastavit će polako rasti, a u proljeće ćeš imati vitalne sadnice spremne za sadnju na otvoreno. Za mnoge vrtlare, ovo je praktičniji i jednostavniji način očuvanja genetike omiljene biljke.
Priprema biljaka za zimski san
Priprema za prezimljavanje ključan je korak koji se ne smije preskočiti. Otprilike tjedan dana prije planiranog unošenja, prestani s gnojidbom kako bi se rast biljke počeo usporavati. Neposredno prije unošenja, biljku je potrebno drastično orezati. Sve izdanke skrati oštrim i čistim škarama na duljinu od otprilike 10 do 15 centimetara. Iako se ovo može činiti kao previše radikalan potez, ono je nužno iz više razloga.
Drastično orezivanje smanjuje lisnu masu, a time i gubitak vode transpiracijom, što je važno jer će biljka tijekom zime dobivati vrlo malo vode. Također, uklanjanjem starih izdanaka i cvjetova smanjuje se mogućnost razvoja bolesti i napada štetnika. Manja biljka zauzima manje prostora i lakše ju je smjestiti. U proljeće će iz preostalih čvorova na stabljici potjerati novi, snažni i zdravi izdanci.
Nakon orezivanja, slijedi temeljit pregled biljke. Pažljivo provjeri ima li na preostalim listovima i stabljikama znakova bolesti ili prisutnosti štetnika. Posebnu pažnju obrati na naličje listova i pazušce listova. Ako uočiš štetnike, tretiraj biljku odgovarajućim insekticidom prije unošenja u kuću. Možeš je i istuširati mlazom vode kako bi mehanički uklonio eventualne nametnike.
Posljednji korak pripreme je provjera supstrata. Ukloni sve otpalo lišće i korov s površine zemlje. Provjeri vlažnost; supstrat bi trebao biti umjereno vlažan, ali ne mokar. Ako je biljka u prevelikoj posudi, možeš je čak i presaditi u manju kako bi zauzimala manje mjesta, no to predstavlja dodatni stres. U većini slučajeva, dovoljno je orezati je i unijeti u originalnoj posudi.
Idealni uvjeti za smještaj tijekom zime
Za uspješno prezimljavanje bakope, potrebno je pronaći prostor koji zadovoljava dva ključna uvjeta: mora biti svijetao i prohladan. Idealna temperatura za prezimljavanje je u rasponu od 5 do 10°C. Na ovim temperaturama, životni procesi biljke su svedeni na minimum, ona miruje i ne pokušava aktivno rasti, čime čuva energiju za proljeće. Držanje biljke u toplom dnevnom boravku najčešća je greška koja dovodi do neuspjeha.
Prostorije poput negrijanih, ali svijetlih garaža, ostakljenih verandi, stubišta ili podruma s prozorom idealne su za tu svrhu. Važno je da biljka dobiva što više prirodne svjetlosti, jer će i tijekom mirovanja obavljati minimalnu fotosintezu. Nedostatak svjetlosti u kombinaciji s previsokom temperaturom rezultirat će rastom tankih, izduženih i blijedih izdanaka koji su slabi i podložni bolestima.
Ako nemaš idealan prohladan i svijetao prostor, moraš pronaći kompromis. Ako je prostorija toplija (npr. oko 15°C), tada mora biti i izuzetno svijetla. U tom slučaju, biljka neće ući u pravo mirovanje, već će nastaviti polako rasti, pa će joj trebati i nešto više vode. Ako je prostorija tamnija, onda temperatura mora biti što niža, bliže 5°C, kako bi se spriječio bilo kakav rast.
Tijekom zime, važno je osigurati i određenu cirkulaciju zraka kako bi se spriječila pojava gljivičnih bolesti. Povremeno provjetravanje prostorije, ali bez izlaganja biljke direktnom hladnom propuhu, bit će korisno. Drži biljku podalje od izvora topline poput radijatora. Stabilni i hladni uvjeti ključni su za preživljavanje do proljeća.
Minimalna njega u fazi mirovanja
Njega bakope tijekom zime svedena je na apsolutni minimum. Najvažniji i najosjetljiviji dio je zalijevanje. Kako biljka miruje, njezine potrebe za vodom su drastično smanjene. Prekomjerno zalijevanje tijekom zime najbrži je put do truljenja korijena i propadanja biljke. Supstrat treba održavati jedva vlažnim, dopuštajući da se gotovo u potpunosti osuši između dva zalijevanja.
U praksi, to može značiti zalijevanje jednom u tri do četiri tjedna, ili čak i rjeđe, ovisno o temperaturi i vlažnosti u prostoriji. Najbolje je uvijek provjeriti stanje supstrata prstom. Zalijevaj s malom količinom vode, tek toliko da se spriječi potpuno isušivanje korijenove bale. Koristi vodu sobne temperature.
Tijekom cijelog razdoblja zimskog mirovanja, od studenog do kraja veljače, biljku se ne smije gnojiti. Prihrana bi potaknula rast, što u uvjetima slabijeg osvjetljenja i niskih temperatura nije poželjno i samo bi iscrpilo biljku. S prvom prihranom započinje se tek u proljeće, kada se biljka počne buditi i pokazivati znakove novog rasta.
Povremeno pregledaj biljku kako bi provjerio da se nisu pojavili štetnici ili bolesti. Ukloni sve suhe ili požutjele listove. Krajem zime, u veljači ili ožujku, kada dani postanu duži i sunčaniji, primijetit ćeš da biljka počinje tjerati nove izboje. To je znak da se polako budi iz mirovanja. Tada možeš postupno povećati količinu vode i početi je pripremati za povratak na otvoreno.
📷: Deavmi, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
