Obrezivanje kineske borovice je vrtlarska tehnika koja, iako nije uvijek strogo nužna, može značajno doprinijeti zdravlju, obliku i dugovječnosti ove svestrane biljke. Za razliku od mnogih listopadnih grmova koji zahtijevaju redovitu i drastičnu rezidbu, s borovicama treba postupati s više pažnje i umjerenosti. Pravilno obrezivanje može potaknuti gušći rast, održati biljku na željenoj veličini, ukloniti oštećene ili bolesne dijelove i oblikovati je u skladu s estetskim zamislima, od prirodnog izgleda do formalnih topijara ili bonsaija. Ključ uspjeha leži u razumijevanju kako i kada orezivati, poštujući prirodni način rasta biljke i izbjegavajući greške koje mogu uzrokovati trajna oštećenja.
Prije nego što uzmete škare u ruke, važno je razumjeti osnovni princip rasta borovica. One spadaju u skupinu četinjača koje ne stvaraju nove izbojke iz starog, golog drva. To znači da ako odrežete granu iza posljednjih zelenih iglica, taj dio grane se neće obnoviti i ostat će gol zauvijek. Ovo je fundamentalna razlika u odnosu na, primjerice, tise ili šimšire, koji se mogu drastično orezati i ponovno će potjerati izboje. Zbog toga se obrezivanje kineske borovice mora vršiti selektivno i pažljivo, uvijek osiguravajući da na orezanom dijelu ostane nešto zelenog rasta iz kojeg se mogu razviti novi izbojci.
Ciljevi obrezivanja mogu biti različiti. Sanitarna rezidba, koja uključuje uklanjanje mrtvih, bolesnih ili slomljenih grana, prvi je i najvažniji korak. Ovaj tip rezidbe može se obavljati u bilo koje doba godine, čim se uoči problem. Uklanjanjem takvih grana ne samo da se poboljšava izgled biljke, već se i sprječava širenje bolesti i štetnika. Grane treba rezati sve do zdravog tkiva, idealno do mjesta gdje se spajaju s drugom, zdravom granom ili deblom.
Obrezivanje za oblikovanje i održavanje veličine je selektivniji proces. Cilj je zadržati prirodan izgled biljke, a istovremeno kontrolirati njen rast. To se postiže skraćivanjem pojedinih grana kako bi se potaknuo gušći rast i održala željena forma. Umjesto da se cijela biljka “šiša” kao živica (što dovodi do stvaranja guste vanjske ljuske i odumiranja unutrašnjosti), bolji pristup je prorjeđivanje i skraćivanje grana unutar krošnje. Time se omogućuje prodiranje svjetlosti i zraka u unutrašnjost biljke, što je ključno za njeno dugoročno zdravlje.
Najbolje vrijeme za obrezivanje
Vrijeme obrezivanja ima značajan utjecaj na to kako će biljka reagirati na rez. Najpovoljnije vrijeme za strukturno obrezivanje i jače skraćivanje kineske borovice je kasna zima ili rano proljeće, prije nego što započne novi rast. U tom razdoblju biljka još uvijek miruje, pa je stres uzrokovan rezidbom minimalan. Rezovi napravljeni u ovom periodu brzo će zacijeliti s početkom vegetacije, a novi rast će prekriti mjesta gdje je biljka orezana. Obrezivanje u proljeće također omogućuje biljci da iskoristi svoju energiju za stvaranje novih, zdravih izbojaka.
Lagano pinciranje ili skraćivanje novih izbojaka može se obavljati i kasnije u proljeće ili rano ljeto, dok je novi rast još uvijek mekan. Ovaj postupak, poznat kao “pinciranje svijeća”, potiče grananje i rezultira gušćom i kompaktnijom krošnjom. To je posebno korisna tehnika za održavanje patuljastih sorti ili za oblikovanje bonsaia. Jednostavno se vrhovi novih izbojaka skrate za polovicu ili trećinu njihove dužine, prstima ili škarama.
Treba izbjegavati obrezivanje tijekom vrhunca ljetnih vrućina. Rezidba u tom periodu stvara dodatni stres za biljku koja se već bori s visokim temperaturama i potencijalnim nedostatkom vode. Također, izbjegavajte jače obrezivanje kasno u jesen. Iako se može činiti primamljivim “urediti” biljku prije zime, jesenska rezidba može potaknuti novi rast. Ti novi, nježni izbojci neće imati dovoljno vremena da sazriju i odrvene prije dolaska mraza, pa će vjerojatno biti oštećeni ili uništeni tijekom zime.
Kao što je ranije spomenuto, uklanjanje mrtvih, oštećenih ili bolesnih grana može se i treba obaviti u bilo koje doba godine, čim se problem primijeti. Što se prije ukloni bolesni dio, manja je vjerojatnost da će se zaraza proširiti na ostatak biljke. Prilikom sanitarne rezidbe, uvijek dezinficirajte alat nakon svakog reza kako biste spriječili prijenos patogena.
Alati i tehnike
Korištenje pravog alata ključno je za čiste i precizne rezove koji će brzo zacijeliti. Za manje grane i pinciranje vrhova, dovoljne su oštre vrtne ili bonsai škare. Za deblje grane, do otprilike 2 cm u promjeru, koristite škare za grane s dvije oštrice (bypass škare), jer one prave čišći rez od onih s jednom oštricom (nakovanj škare) koje mogu gnječiti tkivo. Za grane deblje od 2 cm, potrebna je mala pila za obrezivanje. Bez obzira na alat koji koristite, on mora biti izuzetno oštar i čist. Tupi alati kidaju vlakna i stvaraju veće rane koje teže zacjeljuju.
Prije i poslije upotrebe, a posebno prilikom prelaska s jedne biljke na drugu, obavezno dezinficirajte alat. To se može učiniti brisanjem oštrica krpom natopljenom u 70%-tni alkohol ili korištenjem komercijalnih dezinficijensa za vrtlarski alat. Dezinfekcija sprječava širenje gljivičnih i bakterijskih bolesti s jedne grane ili biljke na drugu. Ovo je posebno važno kod sanitarne rezidbe bolesnih dijelova.
Osnovna tehnika obrezivanja borovica je selektivno skraćivanje grana. Pratite granu koju želite skratiti od njenog vrha prema unutrašnjosti, do točke gdje se nalazi bočni izbojak sa zelenim iglicama. Napravite rez neposredno iznad tog bočnog izbojka, pod blagim kutom. Na taj način, energija rasta preusmjerit će se na taj bočni izbojak, koji će preuzeti ulogu vrha, a rez će biti gotovo nevidljiv. Nikada ne ostavljajte kratke, gole patrljke jer će oni odumrijeti i mogu postati ulazno mjesto za bolesti.
Prilikom prorjeđivanja krošnje, uklanjajte cijele grane tamo gdje se spajaju s većom granom ili deblom. To pomaže u otvaranju krošnje za svjetlost i zrak. Birajte grane koje rastu prema unutrašnjosti, koje se križaju s drugim granama ili koje su previše gusto raspoređene. Cilj je stvoriti uravnoteženu i prozračnu strukturu, a istovremeno zadržati prirodni oblik biljke.
Specifičnosti obrezivanja različitih formi
Način obrezivanja ovisi o sorti i željenom obliku kineske borovice. Puzajuće sorte i pokrivači tla, poput ‘Wiltonii’ (Blue Rug), uglavnom zahtijevaju minimalno obrezivanje. Rezidba se svodi na kontrolu njihovog širenja i uklanjanje grana koje rastu u neželjenom smjeru, na primjer, preko staza ili na druge biljke. Također se mogu skratiti dugi, pojedinačni izbojci kako bi se potaknuo gušći rast bliže centru biljke.
Uspravne, stupolike ili piramidalne sorte (‘Spartan’, ‘Blue Point’) zahtijevaju obrezivanje kako bi zadržale svoju usku i gustu formu. Važno je održavati jednog dominantnog središnjeg vođu (vrh). Ako se pojavi konkurentski vrh, slabijeg treba ukloniti. Bočne grane se mogu lagano skraćivati kako bi se održala simetrija i gustoća, uvijek režući do bočnog izbojka. Izbjegavajte “šišanje” površine jer to stvara gustu vanjsku koru koja zasjenjuje unutrašnjost.
Grmolike i široke sorte, kao što je popularna ‘Pfitzeriana’, mogu s vremenom postati vrlo velike i neuredne ako se ne održavaju. Kod njih je ključno redovito prorjeđivanje i skraćivanje najdužih grana kako bi se kontrolirala veličina i potaknuo rast u unutrašnjosti biljke. Slijedite duge grane natrag u krošnju i odrežite ih na mjestu gdje se spajaju s drugom granom. Ovaj postupak, poznat kao obnavljajuća rezidba, može značajno smanjiti veličinu grma, a da se pritom ne naruši njegov prirodni, fontanasti izgled.
Za formalno oblikovane biljke, poput živica ili topijara, potrebno je češće i preciznije obrezivanje. Iako se generalno ne preporučuje, šišanje površine je nužno za održavanje strogih geometrijskih oblika. Međutim, i ovdje je važno povremeno prorijediti krošnju kako bi svjetlost doprla do unutrašnjosti i spriječilo se odumiranje unutarnjih grana. Obrezivanje treba obavljati nekoliko puta tijekom sezone rasta kako bi se održala uredna forma.
Česte greške koje treba izbjegavati
Najveća i najčešća greška kod obrezivanja borovica je rezanje u staro drvo, iza zadnjih zelenih iglica. Kao što je već naglašeno, takvi rezovi rezultiraju trajnim golim granama. Prije nego što napravite rez, uvijek provjerite ima li na grani, ispod mjesta reza, dovoljno zelenih izbojaka koji mogu preuzeti rast. Ako niste sigurni, bolje je odrezati manje nego previše.
Druga česta greška je predrastično obrezivanje odjednom. Ako trebate značajno smanjiti veličinu zapuštene biljke, bolje je to učiniti postupno, tijekom dvije do tri godine, nego sve odjednom. Svake godine uklonite otprilike trećinu viška. To smanjuje stres za biljku i daje joj vremena da se oporavi i stvori novi rast. Drastična rezidba može šokirati biljku i ostaviti je s premalo lisne mase za proizvodnju hrane.
Korištenje tupih ili prljavih alata je još jedna greška koja može dovesti do problema. Tupi alati gnječe i kidaju tkivo, stvarajući velike rane koje sporo zacjeljuju i podložne su infekcijama. Prljavi alati mogu prenijeti bolesti s jedne biljke na drugu. Uvijek odvojite vrijeme za oštrenje i dezinfekciju svog alata prije početka rada.
Zanemarivanje prirodnog oblika biljke također je česta pogreška. Pokušaj da se široka, grmolika sorta prisili da raste usko i stupoliko rezultirat će stalnom borbom i neprirodnim izgledom biljke. Puno je lakše i bolje odabrati sortu čiji prirodni oblik i konačna veličina odgovaraju prostoru i vašim željama. Obrezivanje bi trebalo naglasiti i poboljšati prirodnu ljepotu biljke, a ne se boriti protiv nje.
