Iako hosta jajastih listova nije biljka koja zahtijeva složeno i redovito obrezivanje poput ruža ili voćaka, pravovremeno i pravilno uklanjanje određenih dijelova biljke može značajno doprinijeti njenom zdravlju, izgledu i vitalnosti. Obrezivanje hosti svodi se na nekoliko ključnih zadataka tijekom vegetacijske sezone i jeseni, a svaki od njih ima svoju svrhu – od estetskog dotjerivanja do prevencije bolesti. Razumijevanje zašto, kada i kako obrezivati hostu pomoći će ti da svoju biljku održiš urednom, zdravom i fokusiranom na razvoj onoga što je kod nje najljepše, a to je njeno raskošno lišće. Ovaj vodič detaljno će te provesti kroz sve aspekte obrezivanja i prikraćivanja ove popularne trajnice.
Uklanjanje oštećenih listova tijekom sezone
Tijekom cijele sezone rasta, od proljeća do jeseni, važno je redovito pregledavati svoje hoste i uklanjati sve listove koji su oštećeni, bolesni ili suhi. Ovaj postupak, poznat kao sanitarno obrezivanje, ima višestruke koristi. Prije svega, poboljšava opći izgled biljke, čineći je urednijom i estetski privlačnijom. Oštećeni listovi, bilo da su poderani od vjetra, probušeni od tuče ili pojedeni od štetnika, narušavaju ljepotu cjelokupnog grma.
Drugi, još važniji razlog za uklanjanje oštećenih listova je prevencija bolesti. Oštećeno biljno tkivo predstavlja ulaznu točku za razne patogene, poput gljivica i bakterija. Listovi koji pokazuju znakove bolesti, poput smeđih pjega (antraknoza) ili drugih promjena u boji i teksturi, trebali bi se odmah ukloniti kako bi se spriječilo širenje zaraze na ostatak biljke i susjedne hoste. Uklonjene bolesne listove nikada nemoj ostavljati na tlu oko biljke niti ih stavljati u kompost; najbolje ih je sigurno zbrinuti.
Za uklanjanje listova koristi čiste i oštre vrtne škare ili nož. Odreži cijelu lisnu peteljku što je moguće bliže bazi biljke, odnosno kruni. Oštar alat osigurava čist rez koji brže zacjeljuje i smanjuje stres za biljku. Važno je dezinficirati alat alkoholom ili otopinom izbjeljivača nakon rada na svakoj biljci, posebno ako sumnjaš na prisutnost bolesti. Time se sprječava prijenos patogena s jedne biljke na drugu.
Redovitim uklanjanjem oštećenih listova potičeš biljku da svoju energiju usmjeri na rast novih, zdravih listova, umjesto da je troši na održavanje oštećenih. Ovaj jednostavan zadatak održavanja, koji se može obaviti tijekom redovitih obilazaka vrta, značajno doprinosi dugoročnom zdravlju i ljepoti tvojih hosti.
Više članaka na ovu temu
Prikraćivanje cvjetnih stapki
Sredinom ljeta, hosta jajastih listova će iz središta grma potjerati visoke cvjetne stapke na čijim se vrhovima razvijaju grozdovi zvonolikih, najčešće ljubičastih cvjetova. Iako su cvjetovi sami po sebi privlačni i mogu dodati vertikalni element dizajnu gredice, mnogi vrtlari uzgajaju hoste isključivo zbog njihovog lišća. Odluka o tome hoćeš li ukloniti cvjetne stapke ili ne, stvar je osobne preferencije, ali postoje dobri razlozi za njihovo uklanjanje.
Proces uklanjanja ocvalih cvjetova poznat je kao “deadheading”. Nakon što cvjetovi uvenu i počnu se sušiti, biljka počinje ulagati značajnu količinu energije u proizvodnju sjemena. Ako odrežeš cijelu cvjetnu stapku nakon cvatnje, sprječavaš formiranje sjemena i preusmjeravaš tu energiju natrag u korijenski sustav i razvoj lišća. To rezultira jačom i bujnijom biljkom, kako u ostatku tekuće sezone, tako i u sljedećoj godini.
Neki vrtlari odlučuju odrezati cvjetne stapke čak i prije nego što se cvjetovi otvore. Smatraju da visoke stapke narušavaju simetričan i zaobljen izgled grma lišća. Uklanjanjem stapki čim se pojave, sva energija biljke od samog početka ostaje usmjerena isključivo na lišće. Ovo je čisto estetska odluka i ovisi o tome što želiš naglasiti u svom vrtu.
Bilo da se odlučiš za uklanjanje nakon cvatnje ili prije, postupak je isti. Oštrim škarama odreži cijelu cvjetnu stapku što je niže moguće, blizu baze biljke, pazeći da ne oštetiš okolne listove. Ovaj jednostavan rez pomaže u održavanju urednog izgleda biljke i potiče njenu dugoročnu vitalnost.
Više članaka na ovu temu
Sprječavanje samosjetve
Jedan od praktičnih razloga za uklanjanje cvjetnih stapki je sprječavanje samosjetve. Ako se cvjetovima dopusti da proizvedu sjeme i ono se raspe po gredici, sljedeće godine možeš pronaći mnoštvo malih, samoniklih biljčica hoste oko matične biljke. Iako ovo može zvučati kao dobar način za dobivanje besplatnih biljaka, problem je u tome što hoste, posebno hibridne sorte, ne prenose vjerno svoje karakteristike putem sjemena.
Sjemenjaci koji niknu vjerojatno neće izgledati kao roditeljska biljka. Najčešće će se vratiti u neki osnovni, generički oblik, obično jednostavnu zelenu hostu. To može dovesti do narušavanja pažljivo planiranog izgleda tvoje gredice, gdje umjesto lijepe, uniformne sorte dobiješ zbrku različitih, često manje atraktivnih biljaka. Ove samonikle biljke također djeluju kao korov, natječući se s matičnom biljkom za vodu, hranjive tvari i prostor.
Ako je tvoj cilj održati čistoću sorte i uredan izgled gredice, redovito uklanjanje cvjetnih stapki nakon cvatnje je nužno. Time sprječavaš formiranje i rasipanje sjemena i zadržavaš kontrolu nad izgledom svog vrta. Ovaj postupak je brz i jednostavan, a štedi te kasnijeg napora plijevljenja brojnih malih sjemenjaka.
Naravno, ako voliš eksperimentirati i ne smeta te nepredvidivost, možeš ostaviti nekoliko cvjetnih stapki da proizvedu sjeme i vidjeti kakve ćeš biljke dobiti. To može biti zanimljiv projekt za strpljive vrtlare, ali za većinu onih koji cijene specifične karakteristike svojih sorti, uklanjanje cvjetova je standardna i preporučljiva praksa.
Jesensko obrezivanje za zimu
Najvažnije obrezivanje hosti događa se u kasnu jesen, kao dio pripreme biljke za zimsko mirovanje. Nakon što prvi jači mrazevi prođu kroz vrt, lišće hoste će se smrznuti, postati mekano, kašasto i početi se raspadati. U ovoj fazi, lišće više nema nikakvu funkciju za biljku i postaje potencijalni izvor problema. Stoga je ključno odrezati sve preostalo lišće do razine tla.
Glavni razlog za ovo jesensko “šišanje” je fitosanitarni. Vlažna, raspadajuća hrpa starog lišća stvara idealno zimsko sklonište za puževe i njihova jajašca. Uklanjanjem lišća, uklanjaš i glavno mjesto gdje će se ovi štetnici skrivati i razmnožavati, što značajno smanjuje njihov broj sljedećeg proljeća. Manje puževa u proljeće znači manje štete na mladim, tek izniklim izbojcima hoste.
Osim puževa, na starom lišću mogu prezimiti i spore raznih gljivičnih bolesti. Ostavljanje zaraženog biljnog materijala na gredici preko zime gotovo garantira ponovnu pojavu bolesti sljedeće sezone. Uklanjanjem i uništavanjem (ne kompostiranjem) starog lišća, prekidaš ciklus bolesti i osiguravaš da tvoje biljke započnu novu sezonu rasta u čistom okruženju.
Za jesensko obrezivanje koristi oštre škare, srp ili čak kosilicu postavljenu na najvišu razinu (za veće površine). Odreži sve listove i stabljike što bliže tlu. Nakon obrezivanja, dobro je očistiti gredicu grabljama kako bi se uklonili svi sitni ostaci. Ovako pripremljena, čista gredica spremna je za nanošenje zimskog malča koji će štititi korijenski sustav tijekom zime.
Obrezivanje kao dio dijeljenja biljke
Obrezivanje također igra ulogu prilikom dijeljenja hosti, što je najbolji način za njihovo razmnožavanje i pomlađivanje. Kada u rano proljeće ili jesen iskopaš grm hoste koji želiš podijeliti, ponekad je korisno skratiti lišće. Skraćivanje lišća na otprilike polovicu njihove duljine smanjuje stres za novopodijeljene dijelove biljke.
Skraćeno lišće smanjuje površinu za transpiraciju, odnosno gubitak vode. Budući da je korijenski sustav prilikom dijeljenja neizbježno oštećen i smanjen, biljka teže upija vodu. Smanjenjem lisne mase, smanjuješ i potrebu za vodom, što pomaže biljci da lakše prebrodi šok presađivanja i usmjeri energiju na obnovu korijena. To je posebno korisno kod jesenskog dijeljenja.
Prilikom proljetnog dijeljenja, kada se tek pojavljuju mladi izbojci (“nosevi”), obrezivanje lišća obično nije potrebno jer ono još nije ni razvijeno. Međutim, ako dijeliš biljku kasnije u proljeće kada je lišće već naraslo, njegovo skraćivanje može biti od velike pomoći. Koristi čiste, oštre škare i napravi ravan rez preko svih listova.
Nakon što su podijeljeni i obrezani dijelovi posađeni na svoja nova mjesta, važno ih je temeljito zaliti. Obrezano lišće može izgledati malo neugledno prvih tjedan ili dva, ali biljka će se brzo oporaviti i uskoro potjerati nove, zdrave listove iz središta, signalizirajući da je proces dijeljenja i presađivanja bio uspješan.
