Da bi plumerija pokazala svu svoju raskoš kroz bujno lišće i, što je najvažnije, obilje mirisnih cvjetova, neophodno je osigurati joj adekvatnu prehranu. Kao i sve biljke, plumerija zahtijeva uravnoteženu opskrbu makro i mikroelementima, no njezine su potrebe specifične, osobito u pogledu poticanja cvjetanja. Pravilna gnojidba, prilagođena sezonskim potrebama biljke, ključna je komponenta njezine njege. Bez redovite prihrane, osobito kod biljaka uzgojenih u posudama gdje je količina hranjivih tvari ograničena, plumerija može preživjeti, ali će njezin rast biti usporen, a cvjetovi rijetki ili potpuno odsutni. Razumijevanje uloge pojedinih hranjiva i odabir pravog gnojiva pretvorit će svaku plumeriju u pravu cvjetnu zvijezdu.
Plumerija je biljka koja zahtijeva mnogo energije, posebno za formiranje cvjetnih pupova. Stoga je ključno odabrati gnojivo s odgovarajućim N-P-K omjerom, koji predstavlja udio dušika (N), fosfora (P) i kalija (K). Za plumerije je najvažniji element fosfor (P), koji izravno potiče razvoj korijena i cvjetova. Gnojiva s visokim udjelom fosfora, poznata i kao “bloom booster” gnojiva, idealan su izbor tijekom sezone cvjetanja. Primjeri takvih omjera su 10-50-10, 10-30-20 ili slične formulacije gdje je srednji broj (P) značajno viši od ostalih.
Dušik (N) je odgovoran za rast zelenih dijelova biljke, odnosno lišća i stabljike. Iako je neophodan za zdravlje biljke, prekomjerna količina dušika može biti kontraproduktivna. Ako se koristi gnojivo s previsokim udjelom dušika, plumerija će razviti bujno, tamnozeleno lišće, ali će cvjetanje izostati. Biljka će svu svoju energiju usmjeriti u vegetativni rast umjesto u generativni (cvjetanje). Zbog toga treba izbjegavati univerzalna gnojiva za zelene sobne biljke.
Kalij (K) igra ključnu ulogu u općem zdravlju i otpornosti biljke. Pomaže u regulaciji vode, jača stanične stijenke i poboljšava otpornost na bolesti, sušu i niske temperature. Iako nije izravno povezan s brojem cvjetova kao fosfor, adekvatna razina kalija neophodna je za cjelokupnu vitalnost biljke. Uravnotežena gnojidba koja osigurava sve tri makroelemente u pravilnom omjeru, uz dodatak esencijalnih mikroelemenata poput magnezija, željeza i cinka, jamči zdrav i snažan rast.
Gnojidbu treba provoditi isključivo tijekom aktivne vegetacijske sezone, koja traje od proljeća do kraja ljeta. Učestalost ovisi o vrsti gnojiva koje se koristi. Tekuća gnojiva se obično primjenjuju svaka dva do četiri tjedna, razrijeđena u vodi za zalijevanje. Sporootpuštajuća granulirana gnojiva primjenjuju se rjeđe, obično jednom ili dva puta tijekom sezone, prema uputama proizvođača. Važno je nikada ne gnojiti suhu biljku, jer koncentrirana otopina gnojiva može oštetiti korijen. Uvijek prvo zalijte biljku čistom vodom, a zatim primijenite otopinu gnojiva.
Više članaka na ovu temu
Odabir pravog gnojiva
Na tržištu postoji širok spektar gnojiva, a odabir onog pravog može biti zbunjujući. Za plumerije su najpogodnija specijalizirana gnojiva za cvjetnice, poput onih za surfinije, pelargonije ili orhideje, jer obično imaju povišen udio fosfora. Pri odabiru je najvažnije pažljivo pročitati deklaraciju i provjeriti N-P-K omjer. Cilj je pronaći gnojivo gdje je broj P značajno veći od broja N. Formulacije topive u vodi često su najbolji izbor jer omogućuju brzu apsorpciju i laku kontrolu doziranja.
Osim sintetičkih, postoje i organska gnojiva koja mogu biti vrlo korisna za plumerije. Koštano brašno je izvrstan prirodni izvor fosfora sa sporim otpuštanjem i može se umiješati u supstrat prilikom sadnje ili presađivanja. Emulzija ribe je još jedna dobra organska opcija, iako može imati neugodan miris. Organska gnojiva općenito poboljšavaju strukturu tla i potiču aktivnost korisnih mikroorganizama, što dugoročno doprinosi zdravlju biljke. Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa sintetičkim gnojivima.
Magnezij je mikroelement koji je izuzetno važan za plumerije, a njegov nedostatak može uzrokovati žućenje listova između žila (kloroza). Epsomova sol (magnezijev sulfat) je jednostavan i učinkovit način za dodavanje magnezija. Preporučuje se primjena otopine od jedne do dvije žlice Epsomove soli na četiri litre vode, jednom mjesečno tijekom sezone rasta. To će osigurati da lišće ostane zdravo i zeleno, te će pomoći u procesima fotosinteze.
Važno je izbjegavati prekomjernu gnojidbu. Više gnojiva ne znači nužno i više cvjetova. Prekomjerna koncentracija soli iz gnojiva može se nakupiti u supstratu, oštetiti korijenje i blokirati usvajanje vode i drugih hranjiva. Znakovi prekomjerne gnojidbe uključuju bijele naslage na površini supstrata, smeđe i suhe rubove listova te općenito slabljenje biljke. Ako se sumnja na prekomjernu gnojidbu, potrebno je temeljito isprati supstrat čistom vodom.
Više članaka na ovu temu
Raspored gnojidbe kroz godinu
Raspored gnojidbe mora pratiti prirodni životni ciklus plumerije. S prihranom se započinje u rano proljeće, kada se pojave prvi znakovi novog rasta. U početku se koristi uravnoteženo gnojivo (npr. 20-20-20) u pola preporučene doze kako bi se potaknuo početni rast lišća i korijena. Nakon nekoliko tjedana, kada se biljka potpuno probudi iz mirovanja i razvije nekoliko novih listova, prelazi se na gnojivo s visokim udjelom fosfora.
Tijekom kasnog proljeća i cijelog ljeta, u periodu najintenzivnijeg rasta i cvjetanja, plumeriju treba redovito prihranjivati gnojivom za poticanje cvatnje. Učestalost primjene ovisi o uputama proizvođača, ali obično je to svaka dva do četiri tjedna za tekuća gnojiva. Redovita prihrana u ovom periodu osigurat će kontinuirano formiranje novih cvjetnih pupova i obilno cvjetanje tijekom cijele sezone. Ovo je ključno razdoblje kada biljka troši najviše hranjivih tvari.
S dolaskom jeseni, kako se dani skraćuju i temperature padaju, potrebno je promijeniti strategiju gnojidbe. U ranu jesen, može se primijeniti gnojivo s niskim udjelom dušika i višim udjelom kalija (K). Kalij pomaže biljci da ojača i pripremi se za nadolazeće hladnije razdoblje. Do sredine jeseni, otprilike mjesec dana prije nego što se biljka unese u zatvoreni prostor, potrebno je u potpunosti prekinuti s gnojidbom.
Tijekom zimskog mirovanja, plumeriju se ne smije gnojiti. Biljka u tom periodu ne raste aktivno i ne može iskoristiti dodane hranjive tvari. Gnojidba tijekom zime može poremetiti njezin prirodni ciklus, potaknuti slab i nezdrav rast te povećati rizik od truljenja korijena u hladnom i vlažnom supstratu. S gnojidbom se ponovno započinje tek sljedećeg proljeća, čime se zatvara godišnji ciklus prihrane.
Prepoznavanje nedostatka hranjivih tvari
Plumerija će jasno pokazati simptome ako joj nedostaju određeni hranjivi sastojci. Nedostatak dušika (N) očituje se kao opće bljedilo ili žućenje lišća, osobito starijih, donjih listova. Rast biljke je usporen, a novi listovi su manji nego inače. Ovo je rijetka pojava ako se biljka redovito gnoji, ali može se dogoditi u supstratima siromašnim organskom tvari.
Nedostatak fosfora (P) najčešće se manifestira kroz izostanak cvjetanja, unatoč zdravom izgledu lišća. Biljka može imati tamnozeleno lišće, ali jednostavno ne formira cvjetne pupove. U nekim slučajevima, lišće može poprimiti crvenkastu ili ljubičastu nijansu, osobito uz rubove. Ovo je najčešći nutritivni problem kod plumerija i rješava se primjenom gnojiva s visokim udjelom fosfora.
Nedostatak kalija (K) može se prepoznati po žućenju ili smeđenju rubova i vrhova starijih listova, dok središnji dio lista ostaje zelen. Biljka općenito izgleda slabo i manje je otporna na stresne uvjete poput suše ili bolesti. Stabljike mogu biti tanje i slabije. Uravnoteženo gnojivo s adekvatnim udjelom kalija riješit će ovaj problem.
Nedostatak mikroelemenata također uzrokuje specifične simptome. Najčešći je nedostatak magnezija, koji uzrokuje klorozu, odnosno žućenje tkiva između lisnih žila na starijim listovima, dok same žile ostaju zelene. Nedostatak željeza uzrokuje slične simptome, ali se oni prvo pojavljuju na najmlađim, vršnim listovima. Ovi se problemi rješavaju primjenom Epsomove soli (za magnezij) ili specijaliziranih gnojiva koja sadrže kelatirano željezo i druge mikroelemente.
Folijarna prihrana
Folijarna prihrana je tehnika primjene tekućeg gnojiva izravno na lišće biljke, prskanjem. Biljke mogu apsorbirati hranjive tvari kroz male pore na svojim listovima (stome), što omogućuje vrlo brzu reakciju. Ova metoda je posebno korisna za brzu korekciju nedostataka mikroelemenata, poput željeza ili magnezija, jer je apsorpcija kroz lišće brža nego kroz korijen. Također može poslužiti kao dodatna prihrana tijekom sezone rasta.
Za folijarnu prihranu plumerija, koristi se vrlo razrijeđena otopina gnojiva, obično četvrtina ili polovica doze preporučene za zalijevanje. Korištenje pune koncentracije može uzrokovati opekline na lišću. Najbolje je koristiti gnojiva koja su formulirana za folijarnu primjenu. Prskanje se obavlja rano ujutro ili kasno poslijepodne, kada sunce nije prejako, kako bi se izbjeglo brzo isparavanje i opekline. Potrebno je ravnomjerno poprskati i gornju i donju stranu listova.
Folijarna prihrana ne bi trebala biti zamjena za redovitu gnojidbu putem korijena, već samo njezina nadopuna. Korijen je primarni organ za usvajanje hranjivih tvari, a zdravo tlo i korijenski sustav temelj su dugoročnog zdravlja biljke. Folijarna prihrana je izvrstan alat za “brzu intervenciju” ili za pružanje dodatnog poticaja biljci tijekom razdoblja intenzivnog rasta ili stresa.
Tijekom primjene folijarne prihrane, treba biti oprezan. Ne preporučuje se prskanje otvorenih cvjetova jer to može uzrokovati mrlje ili oštećenja na laticama. Također, važno je osigurati dobru cirkulaciju zraka oko biljke nakon prskanja kako bi se lišće brzo osušilo i smanjio rizik od razvoja gljivičnih bolesti. Pravilno primijenjena, folijarna prihrana može biti vrlo učinkovit način za održavanje plumerije zdravom i bujnom.
