Brazilski jasmin je po prirodi brzorastuća i obilno cvjetajuća biljka, što znači da ima visoke prehrambene zahtjeve tijekom vegetacijske sezone. Da bi održala snažan rast i kontinuirano proizvodila svoje predivne cvjetove od proljeća do jeseni, potrebna joj je redovita opskrba ključnim hranjivim tvarima. Supstrat u posudi, ma koliko bio kvalitetan na početku, s vremenom se iscrpi, stoga je pravilna i redovita gnojidba neizostavan dio njege. Bez adekvatne prehrane, mandevila će postati anemična, njezin rast će usporiti, lišće će požutjeti, a cvjetanje će biti oskudno ili će potpuno izostati.
Osnovni elementi potrebni za zdrav rast biljke su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K), poznati kao makronutrijenti. Dušik je odgovoran za rast zelene mase, odnosno lišća i stabljika. Fosfor igra ključnu ulogu u razvoju korijenskog sustava, ali što je najvažnije za mandevilu, potiče stvaranje cvjetnih pupova i obilno cvjetanje. Kalij, s druge strane, jača opću otpornost biljke na bolesti, štetnike i stresne uvjete te poboljšava kvalitetu i boju cvjetova.
Za brazilski jasmin, idealno je gnojivo koje ima uravnotežen omjer ovih elemenata, s naglaskom na fosforu i kaliju. Potražite gnojiva s oznakama poput 10-20-10 ili sličnim omjerima gdje je srednji broj (fosfor) veći od prvog (dušik). Previše dušika rezultiralo bi bujnim rastom lišća na štetu cvjetova, što svakako želimo izbjeći. Osim makronutrijenata, kvalitetna gnojiva sadrže i mikroelemente poput željeza, magnezija i cinka, koji su također važni za različite fiziološke procese u biljci.
Gnojidbu treba započeti u proljeće, kada se biljka probudi iz zimskog mirovanja i počne pokazivati znakove novog rasta. Nastavite s redovitom primjenom gnojiva tijekom cijelog ljeta, sve do rane jeseni. Kada dani postanu kraći i temperature padnu, biljka se počinje pripremati za mirovanje, pa je potrebno smanjiti i na kraju potpuno prekinuti gnojidbu. Prihranjivanje tijekom zime nije preporučljivo jer može potaknuti slab i neotporan rast koji samo iscrpljuje biljku.
Odabir pravog gnojiva
Na tržištu postoji širok izbor gnojiva, pa odabir onog pravog može biti zbunjujući. Za brazilski jasmin, najpraktičnija i najučinkovitija su tekuća gnojiva formulirana za cvjetnice ili balkonsko bilje. Ova gnojiva se lako doziraju i miješaju s vodom za zalijevanje, čime hranjive tvari brzo postaju dostupne korijenskom sustavu. Brza apsorpcija omogućuje brzu reakciju biljke, što je idealno za poticanje cvjetanja tijekom sezone.
Više članaka na ovu temu
Druga opcija su vodotopiva gnojiva u obliku praha ili kristala, koja se također otapaju u vodi prije primjene. Djeluju na sličan način kao i tekuća gnojiva. Važno je uvijek se strogo pridržavati uputa proizvođača o doziranju. Prejaka koncentracija gnojiva može uzrokovati “spaljivanje” korijena, što dovodi do ozbiljnih oštećenja, pa čak i propadanja biljke. Uvijek je sigurnije koristiti malo slabiju koncentraciju od preporučene nego pretjerati.
Sporootpuštajuća gnojiva u obliku granula, peleta ili štapića predstavljaju praktično rješenje za one koji nemaju vremena za čestu prihranu. Ove granule se umiješaju u površinski sloj supstrata prilikom sadnje ili na početku sezone. Svaki put kada zalijevate biljku, granule postupno otpuštaju malu količinu hranjivih tvari, osiguravajući kontinuiranu prehranu tijekom nekoliko mjeseci. Iako su praktična, s tekućim gnojivima imate bolju kontrolu nad prehranom biljke i možete je prilagoditi trenutnim potrebama.
Organska gnojiva, poput komposta, zrelog stajskog gnoja ili tekućih organskih pripravaka, također su odličan izbor. Ona ne samo da hrane biljku, već i poboljšavaju strukturu i biološku aktivnost tla. Kompost možete umiješati u supstrat prilikom sadnje ili ga dodati kao površinski sloj (malč) tijekom sezone. Organska gnojiva djeluju sporije od mineralnih, ali dugoročno doprinose zdravlju tla i biljke. Kombinacija organskih i mineralnih gnojiva često daje najbolje rezultate.
Učestalost i vrijeme primjene
Učestalost gnojidbe ovisi o vrsti gnojiva koju koristite i fazi rasta biljke. Ako koristite tekuća ili vodotopiva gnojiva, preporučuje se primjena svaka dva do tri tjedna tijekom perioda najintenzivnijeg rasta i cvjetanja, od kasnog proljeća do kraja ljeta. U rano proljeće i ranu jesen, kada je rast nešto sporiji, interval između prihrana možete produžiti na svaka tri do četiri tjedna. Pažljivo pratite biljku; ako primijetite da cvjetanje slabi, to može biti znak da je vrijeme za novu dozu hranjiva.
Više članaka na ovu temu
Najbolje vrijeme za primjenu gnojiva je kada je supstrat već lagano vlažan. Nikada nemojte gnojiti potpuno suhu biljku. Koncentrirana otopina gnojiva u suhom tlu može oštetiti osjetljive korijenove dlačice. Stoga, preporučuje se prvo malo zaliti biljku čistom vodom, pričekati desetak minuta, a zatim primijeniti otopinu gnojiva. To osigurava da se hranjive tvari ravnomjerno rasporede i sigurno apsorbiraju.
Primjena gnojiva trebala bi se odvijati ujutro ili kasno poslijepodne. Izbjegavajte gnojidbu tijekom najtoplijeg dijela dana, kada je biljka pod stresom zbog vrućine. Također, izbjegavajte prolijevanje otopine gnojiva po lišću, jer na jakom suncu to može uzrokovati opekline. Ako se to ipak dogodi, isperite lišće čistom vodom.
S početkom jeseni, postupno smanjujte učestalost gnojidbe. To je signal biljci da se polako priprema za zimsko mirovanje. Zadnju prihranu obavite krajem rujna ili početkom listopada. Tijekom zime, kada biljka miruje i nalazi se u prohladnom prostoru, gnojidba se u potpunosti prekida. Ponovno se započinje tek sljedećeg proljeća, kada se pojave prvi znakovi novog rasta.
Prepoznavanje simptoma nedostatka hranjiva
Biljka će vam često sama pokazati kada joj nedostaju određene hranjive tvari. Jedan od najčešćih simptoma je promjena boje lišća. Ako lišće, posebno ono starije, donje, postane blijedozeleno ili žuto, to je obično znak nedostatka dušika. Nedostatak dušika također uzrokuje općenito usporen rast i slabašnu pojavu biljke. U tom slučaju, primjena uravnoteženog gnojiva brzo će popraviti situaciju.
Nedostatak fosfora, ključnog elementa za cvjetanje, najlakše se prepoznaje po izostanku ili vrlo slabom cvjetanju unatoč inače zdravom izgledu biljke. Ponekad lišće može poprimiti tamniju, plavkasto-zelenu ili čak ljubičastu nijansu. Ako vaša mandevila ima bujno lišće, ali nema cvjetova, vjerojatno joj nedostaje fosfora ili dobiva previše dušika. Rješenje je primjena gnojiva s visokim udjelom fosfora (visokim srednjim brojem u N-P-K omjeru).
Žućenje rubova i vrhova starijih listova često ukazuje na nedostatak kalija. Kalij je važan za regulaciju vode u biljci i opću otpornost, pa njegov nedostatak može učiniti biljku osjetljivijom na sušu i bolesti. Nedostatak magnezija, koji je čest na kiselim tlima, manifestira se kao žućenje između lisnih žila na starijim listovima, dok same žile ostaju zelene. Ovaj se problem može riješiti primjenom gnojiva obogaćenog magnezijem ili dodavanjem gorke soli (magnezijev sulfat).
Nedostatak željeza (kloroza) uzrokuje slične simptome, ali se prvo javlja na najmlađim, vršnim listovima. Listovi postaju gotovo potpuno žuti ili čak bijeli, dok lisne žile ostaju izraženo zelene. Ovaj problem je čest ako je pH tla previsok (lužnat), što sprječava biljku da usvoji željezo. Problem se rješava primjenom gnojiva s keliranim željezom i, po mogućnosti, zakiseljavanjem tla.
Opasnosti prekomjerne gnojidbe
Iako je gnojidba ključna, važno je zapamtiti da je “više” rijetko kada “bolje”. Prekomjerna gnojidba može biti jednako štetna, ako ne i štetnija, od nedostatka hranjiva. Prevelika koncentracija mineralnih soli u tlu može oštetiti korijen, uzrokujući takozvane opekline. Oštećeni korijen gubi sposobnost upijanja vode i hranjiva, što dovodi do simptoma koji paradoksalno mogu sličiti simptomima suše – venjenje, sušenje i smeđenje rubova lišća.
Nakupljanje soli iz gnojiva vidljivo je i kao bijela, kristalna naslaga na površini supstrata ili na rubovima posude. To je jasan znak da je gnojidba bila preintenzivna. Ako primijetite ove simptome, prvi korak je prestati s gnojidbom. Zatim, potrebno je isprati višak soli iz supstrata. To se radi tako da se posuda stavi pod mlaz vode i pusti da voda obilno teče kroz nju desetak minuta. Voda će otopiti i isprati nakupljene soli.
Prekomjerna gnojidba, posebno gnojivima bogatim dušikom, može dovesti do prekomjernog rasta lišća na uštrb cvjetanja. Biljka će izgledati bujno i zeleno, ali će cvjetovi biti rijetki ili će potpuno izostati. Rast će biti vodenast i mekan, što čini biljku podložnijom napadu lisnih uši i drugih štetnika, kao i gljivičnim bolestima. Uvijek je bolje držati se preporučenih doza i učestalosti primjene.
Da biste izbjegli probleme, važno je prilagoditi gnojidbu potrebama biljke. Mlade, tek posađene biljke ne treba gnojiti prvih nekoliko tjedana dok se ne ukorijene. Biljke koje su pod stresom, na primjer zbog presađivanja, suše ili napada štetnika, također ne treba gnojiti dok se ne oporave. Gnojidba je namijenjena zdravim biljkama u fazi aktivnog rasta. Pažljivim promatranjem i umjerenošću u prihrani osigurat ćete da vaš brazilski jasmin bude zdrav, snažan i prepun cvjetova.
