Madagaskarski zimzelen je tropska biljka koja u našim kontinentalnim uvjetima ne može preživjeti zimu na otvorenom. Osjetljiv je na niske temperature i prvi mraz će ga nepovratno uništiti. Iako ga mnogi vrtlari uzgajaju kao atraktivnu jednogodišnju biljku, kupujući nove sadnice svako proljeće, uz malo truda moguće ga je uspješno sačuvati preko zime. Prezimljavanjem ne samo da štedite novac, već dobivate veću i snažniju biljku koja će sljedeće sezone ranije početi cvjetati i biti raskošnija.
Uspješno prezimljavanje započinje pravovremenom pripremom biljke dok je još vani. Ključno je unijeti biljku u zaštićeni prostor prije nego što temperature padnu ispod 10 stupnjeva Celzijusa, a svakako prije prve opasnosti od mraza. Nagli prijelaz iz vanjskih u unutarnje uvjete može biti stresan za biljku, stoga je važno odabrati pravi trenutak i osigurati joj najbolje moguće uvjete za period mirovanja. Biljke koje su zdrave i snažne imaju znatno veće šanse za uspješno prezimljavanje.
Tijekom zime, cilj nije poticati rast, već održati biljku u stanju mirovanja ili vrlo usporenog rasta. To se postiže smanjenjem temperature, svjetlosti i, što je najvažnije, zalijevanja. U tom razdoblju biljka ima minimalne potrebe za vodom i hranjivim tvarima. Pretjerano zalijevanje tijekom zime najčešći je uzrok propadanja biljaka u zatvorenom prostoru jer dovodi do truljenja korijena.
S dolaskom proljeća, kada dani postaju duži i temperature rastu, biljku treba postupno “buditi” iz zimskog sna. Povećanjem zalijevanja i temperature te prihranom potiče se novi rast. Nakon što prođe svaka opasnost od mraza, biljka se može postupno privikavati na vanjske uvjete i ponovno iznijeti na balkon ili u vrt, gdje će vas nagraditi ranom i obilnom cvatnjom.
Priprema biljke za zimu
Priprema za prezimljavanje započinje već krajem ljeta i početkom jeseni. Nekoliko tjedana prije planiranog unošenja, prestanite s gnojidbom kako biste usporili rast i potaknuli biljku da se pripremi za mirovanje. Nastavak gnojidbe poticao bi stvaranje novih, mekanih izdanaka koji su osjetljivi na bolesti i teže preživljavaju zimske uvjete u zatvorenom.
Više članaka na ovu temu
Prije unošenja biljke u zatvoreni prostor, ključno je temeljito je pregledati na prisutnost štetnika. Lisne uši, bijele mušice ili crveni pauk mogu se lako unijeti unutra gdje će se, u toplim sobnim uvjetima, brzo razmnožiti i nanijeti veliku štetu. Pažljivo pregledajte donju stranu lišća i stabljike. Ako uočite štetnike, tretirajte biljku odgovarajućim insekticidom, poput insekticidnog sapuna ili ulja nima, dok je još vani.
Neposredno prije unošenja, preporučljivo je orezati biljku. Skratite sve grane za otprilike jednu trećinu do polovice njihove duljine. Ovim se postupkom smanjuje lisna masa koju biljka mora održavati tijekom zime, smanjuje se transpiracija i olakšava smještaj biljke u ograničenom prostoru. Orezivanje također potiče grananje, pa će biljka na proljeće biti gušća i kompaktnija. Uklonite sve suhe, oštećene ili bolesne dijelove.
Ako je biljka rasla u vrtu, pažljivo je izvadite iz zemlje s što većom korijenovom balom i posadite je u odgovarajuću posudu s drenažnim otvorima. Koristite svježi, kvalitetan supstrat. Biljke koje su rasle u posudama mogu ostati u njima, ali provjerite je li drenaža i dalje dobra. Nakon presađivanja i orezivanja, biljku dobro zalijte i ostavite je nekoliko dana u sjeni kako bi se oporavila od stresa prije konačnog unošenja unutra.
Idealni uvjeti za prezimljavanje
Za uspješno prezimljavanje madagaskarskog zimzelena ključno je pronaći prostoriju koja zadovoljava tri osnovna uvjeta: puno svjetlosti, niska temperatura i zaštita od mraza. Idealna temperatura za zimsko mirovanje je između 10 i 15 stupnjeva Celzijusa. Niže temperature usporavaju metabolizam biljke i smanjuju potrebu za vodom, čime se sprječava truljenje korijena.
Više članaka na ovu temu
Najbolje mjesto za smještaj biljke je svijetla, negrijana prostorija poput verande, svijetlog podruma, garaže s prozorom ili stubišta. Najvažnije je da biljka dobiva što je više moguće prirodne svjetlosti. Južni prozor je idealan. Nedostatak svjetlosti u kombinaciji s previsokom sobnom temperaturom (iznad 20 stupnjeva) potaknut će rast slabih, izduženih i blijedih izdanaka koji su podložni bolestima i iscrpljuju biljku.
Ako nemate idealne uvjete, pokušajte pronaći najbolji mogući kompromis. Ako je prostorija toplija, biljci će trebati još više svjetlosti. U tom slučaju, razmislite o korištenju dodatne rasvjete za biljke kako biste kompenzirali nedostatak prirodnog svjetla. Držite biljku podalje od izravnih izvora topline poput radijatora ili peći, jer suh i topao zrak može uzrokovati opadanje lišća i isušivanje biljke.
Također, osigurajte umjerenu cirkulaciju zraka, ali izbjegavajte postavljanje biljke na mjesto s jakim propuhom, primjerice pored vrata koja se često otvaraju. Redovito provjetravanje prostorije za sunčanih zimskih dana je korisno, ali pazite da hladan zrak ne puše izravno po biljci. Stvaranjem pravih uvjeta, oponašate prirodno razdoblje mirovanja i dajete biljci najbolje šanse da dočeka proljeće u dobrom stanju.
Njega tijekom zimskog mirovanja
Njega madagaskarskog zimzelena tijekom zime svodi se na minimum. Najvažniji i najkritičniji zadatak je pravilno zalijevanje. Budući da je biljka u stanju mirovanja i temperature su niske, njezine potrebe za vodom su drastično smanjene. Tlo se treba gotovo u potpunosti osušiti između dva zalijevanja. Ovisno o uvjetima, to može značiti zalijevanje tek jednom u tri do četiri tjedna, ili čak i rjeđe.
Prije svakog zalijevanja, obavezno provjerite vlažnost tla guranjem prsta duboko u supstrat. Zalijevajte samo kada je tlo suho na dubini od nekoliko centimetara. Kada zalijevate, učinite to umjereno, tek toliko da navlažite supstrat, bez natapanja. Višak vode mora se moći slobodno ocijediti iz posude. Nikada ne ostavljajte posudu da stoji u vodi u podlošku jer to sigurno dovodi do truljenja korijena.
Tijekom zimskog mirovanja, biljku ne treba prihranjivati. Gnojidba u ovom periodu je nepotrebna i štetna. Biljka ne može iskoristiti hranjive tvari, koje se potom nakupljaju u tlu kao soli i mogu oštetiti korijenje. S prihranom se započinje tek u proljeće, kada se pojave znakovi novog rasta.
Redovito pregledavajte biljku na znakove bolesti ili štetnika. U zatvorenim prostorima, zbog suhog zraka, može se pojaviti crveni pauk. Također, provjeravajte ima li plijesni na površini tla, što je znak prekomjerne vlage. Uklanjajte sve suhe ili požutjele listove kako biste održali biljku urednom i spriječili razvoj bolesti. Normalno je da biljka tijekom zime izgubi dio lišća.
Buđenje biljke u proljeće
S dolaskom proljeća, obično u ožujku, kada dani postaju duži i sunčaniji, vrijeme je da se biljka postupno probudi iz zimskog mirovanja. Prvi korak je lagano povećanje temperature, ako je moguće, premještanjem biljke na nešto toplije mjesto. Pojava novih, sitnih listova i izdanaka siguran je znak da je biljka izašla iz faze mirovanja i spremna je za novu sezonu rasta.
Kako biljka počinje aktivno rasti, tako se povećava i njezina potreba za vodom. Počnite je zalijevati nešto češće, ali i dalje dopuštajući da se gornji sloj tla osuši između zalijevanja. Ovo je također pravo vrijeme za prvo orezivanje nakon zime. Uklonite sve suhe i slabe grančice koje su se pojavile tijekom zime i dodatno oblikujte grm kako biste potaknuli gusto grananje.
Nakon prvog jačeg zalijevanja i orezivanja, možete započeti s prihranom. Za prvu prihranu koristite polovicu preporučene doze uravnoteženog tekućeg gnojiva kako ne biste šokirali biljku. Kako se rast intenzivira, možete prijeći na redoviti režim prihrane svaka dva do četiri tjedna. Ako je potrebno, ovo je također dobro vrijeme za presađivanje biljke u malo veću posudu sa svježim supstratom.
Najvažniji korak prije iznošenja biljke na otvoreno je proces kaljenja, odnosno postupnog privikavanja na vanjske uvjete. Kada prođe svaka opasnost od mraza, počnite iznositi biljku van na nekoliko sati dnevno, na zaštićeno, sjenovito mjesto. Postupno, tijekom tjedan do dva, produžujte vrijeme boravka vani i polako je izlažite jutarnjem suncu. Ovaj proces će spriječiti šok i opekline na lišću i osigurati da se biljka bez problema prilagodi novom okruženju.
