Orezivanje plumerije često je tema koja izaziva nesigurnost kod mnogih uzgajivača. Dok neke biljke zahtijevaju redovito i agresivno orezivanje, plumerija je biljka koja ga uglavnom ne treba nužno za cvjetanje ili preživljavanje. Međutim, pravilno i promišljeno orezivanje može biti izuzetno koristan alat za oblikovanje biljke, poticanje gušćeg rasta, kontrolu veličine i uklanjanje oštećenih ili bolesnih grana. Važno je pristupiti orezivanju sa znanjem i jasnim ciljem, jer svaki rez predstavlja potencijalnu ranu, ali i priliku za stvaranje ljepše i zdravije biljke. Razumijevanje kada, kako i zašto orezivati ključno je za postizanje željenih rezultata bez nanošenja štete ovoj egzotičnoj ljepotici.
Glavni razlog za orezivanje plumerije je estetske prirode – oblikovanje krošnje. Neorezana plumerija može s vremenom postati visoka i nogata, s dugim, golim granama i lišćem samo na vrhovima. Orezivanjem se potiče grananje. Na mjestu gdje se grana odreže, plumerija će obično razviti dva, tri ili ponekad i više novih izbojaka ispod reza. To s vremenom stvara gušću, kompaktniju i razgranatiju krošnju, što rezultira i većim brojem cvjetnih vrhova u budućnosti.
Drugi važan razlog za orezivanje je kontrola veličine. Plumerije mogu narasti u prilično velika stabla u svom prirodnom staništu, a i u posudama mogu doseći značajne dimenzije. Za uzgajivače s ograničenim prostorom, osobito one koji biljku moraju unositi unutra tijekom zime, redovito prikraćivanje je nužno kako bi se biljka održala na upravljivoj veličini. Orezivanjem se može smanjiti i visina i širina biljke.
Sanitarno orezivanje je treći, ključni razlog. Ono uključuje uklanjanje svih mrtvih, bolesnih, oštećenih ili isprepletenih grana. Mrtve grane mogu biti ulazna točka za bolesti i štetnike, dok bolesne grane treba ukloniti kako bi se spriječilo širenje zaraze. Grane koje se križaju i trljaju jedna o drugu također treba ukloniti kako bi se spriječilo stvaranje rana i poboljšala cirkulacija zraka unutar krošnje. Ovo orezivanje se može obavljati u bilo koje doba godine.
Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog je dobivanje reznica za razmnožavanje. Svaka odrezana zdrava grana potencijalna je nova biljka. Orezivanje stoga nije samo način održavanja postojeće biljke, već i metoda za njezino razmnožavanje i dijeljenje s drugim ljubiteljima biljaka. To orezivanju daje dodatnu, kreativnu dimenziju.
Više članaka na ovu temu
Najbolje vrijeme za orezivanje
Odabir pravog vremena za orezivanje plumerije ključan je za njezin brzi oporavak i buduće cvjetanje. Najbolje vrijeme za strukturno orezivanje (oblikovanje i smanjenje veličine) je kasna zima ili rano proljeće, dok je biljka još u stanju mirovanja. Orezivanje u ovom periodu ima nekoliko prednosti. Biljka ne gubi energiju kroz lišće koje bi ionako otpalo, a rane od rezova imaju priliku zacijeliti prije početka intenzivnog rasta. Također, lakše je vidjeti strukturu biljke i donijeti odluke o orezivanju kada na njoj nema lišća.
Orezivanje neposredno prije početka vegetacijske sezone potiče biljku da svu svoju energiju usmjeri u stvaranje novih, snažnih izbojaka na mjestima rezova. Ti novi izbojci će tijekom ljeta imati dovoljno vremena da sazriju i ojačaju prije sljedeće zime. To je najprirodniji trenutak za usmjeravanje rasta biljke u željenom smjeru.
Treba izbjegavati orezivanje tijekom kasnog ljeta ili jeseni. Rezovi napravljeni u ovom periodu potaknut će novi rast koji neće imati dovoljno vremena da odrveni i sazrije prije dolaska zime. Takvi mladi, nježni izbojci izuzetno su osjetljivi na niske temperature i lako mogu promrznuti, što može dovesti do propadanja cijele grane. Orezivanje u jesen također može smanjiti cvjetanje sljedeće godine.
Važno je imati na umu da plumerija cvjeta na vrhovima grana. Svaki put kada se grana odreže, uklanja se potencijalno mjesto cvjetanja za tu sezonu. Novi izbojci koji se razviju ispod reza obično neće cvjetati iste godine, već tek sljedeće sezone, nakon što u potpunosti sazriju. Stoga, nakon jačeg orezivanja, treba biti spreman na smanjeno cvjetanje ili njegov potpuni izostanak u nadolazećem ljetu. To je kompromis koji se radi za bolju strukturu i obilnije cvjetanje u budućnosti.
Više članaka na ovu temu
Pravilna tehnika orezivanja
Za orezivanje plumerije ključno je koristiti pravi alat. Uvijek treba koristiti vrlo oštre i čiste škare za rezidbu, pilu ili nož. Tupi alati gnječe tkivo biljke, stvarajući neravne rezove koji teže zacjeljuju i podložniji su infekcijama. Prije i poslije upotrebe, a osobito prilikom prelaska s jedne biljke na drugu, alat treba dezinficirati alkoholom ili nekim drugim dezinficijensom kako bi se spriječio prijenos bolesti.
Rez treba napraviti pod kutom od 45 stupnjeva, otprilike 1-2 cm iznad lisnog čvora (mjesta gdje je bio list) ili račvanja grana. Kosi rez sprječava zadržavanje vode na reznoj površini, što smanjuje rizik od truljenja. Treba težiti čistom, glatkom rezu bez cijepanja kore ili drveta. Nikada ne treba odrezati više od jedne trećine ukupne mase biljke u jednoj sezoni kako bi se izbjegao preveliki šok.
Nakon orezivanja, iz reza će curiti mliječnobijeli sok, lateks, koji je karakterističan za plumerije. Ovaj sok može biti iritantan za kožu i oči, pa se preporučuje nošenje rukavica i zaštitnih naočala tijekom orezivanja. Curenje soka je normalna reakcija biljke na ozljedu i obično prestaje nakon nekoliko minuta. Reznu površinu nije potrebno tretirati nikakvim posebnim sredstvima za zacjeljivanje; biljka će sama stvoriti zaštitni kalus.
Prilikom orezivanja radi oblikovanja, važno je imati viziju kako želite da biljka izgleda. Treba se odmaknuti od biljke i promotriti je iz svih kutova. Cilj je stvoriti uravnoteženu strukturu s ravnomjerno raspoređenim granama. Uklanjaju se grane koje rastu prema unutrašnjosti krošnje, one koje su predugačke i narušavaju simetriju te one koje su preslabe. Orezivanje je i umjetnost i znanost.
Što učiniti s odrezanim granama
Jedna od najboljih stvari kod orezivanja plumerije je što nijedan zdravi dio ne mora biti bačen. Svaka odrezana grana, dugačka najmanje 20-30 cm, savršena je reznica za razmnožavanje. To je prilika za stvaranje novih biljaka za sebe ili za poklon. Postupak je jednostavan i vrlo često uspješan.
Nakon što se grana odvoji od matične biljke, s njezinog donjeg dijela treba ukloniti sve listove kako bi se smanjio gubitak vlage. Zatim se reznica ostavi na suhom i sjenovitom mjestu da se rezna površina osuši. Ovaj proces “kalusiranja” traje od jednog do dva tjedna i ključan je za sprječavanje truljenja nakon sadnje. Rezna površina treba biti potpuno suha na dodir prije nego što se reznica posadi.
Osušena reznica sadi se u posudu ispunjenu vrlo prozračnim i dobro dreniranim supstratom, poput mješavine za kaktuse i perlit. Sadi se na dubinu od 5-8 cm. Nakon sadnje, supstrat se vrlo malo zalije. Tijekom procesa ukorjenjivanja, koji može trajati od 4 do 12 tjedana, zalijevanje mora biti minimalno kako bi se izbjeglo truljenje. Pojava novih listića na vrhu reznice siguran je znak da je ukorjenjivanje uspjelo.
Čak i manji dijelovi grana mogu se pokušati ukorijeniti, iako su šanse za uspjeh veće s debljim i zrelijim reznicama. Važno je zapamtiti ili označiti koji je gornji, a koji donji kraj reznice, jer se ona neće ukorijeniti ako se posadi naopako. Orezivanje tako postaje uzbudljiv proces stvaranja novog života.
Specifične situacije orezivanja
Ponekad je potrebno orezivanje zbog specifičnih problema. Ako je vrh grane oštećen smrzavanjem tijekom zime (postao je mekan i crn), potrebno ga je odrezati do zdravog tkiva. Rez treba napraviti u zdravom, čvrstom dijelu grane, gdje je tkivo bijelo i ne pokazuje znakove propadanja. Ovo je važno učiniti što je prije moguće kako bi se spriječilo širenje truleži niz granu.
Kod biljaka koje su jako etiolirale (izdužile se) zbog nedostatka svjetlosti, orezivanje može pomoći u vraćanju kompaktnog oblika. Dugačke, slabe grane mogu se skratiti na željenu duljinu. Međutim, važno je napomenuti da orezivanje neće riješiti osnovni problem. Nakon orezivanja, biljci se mora osigurati znatno više svjetlosti kako novi izbojci ne bi ponovno rasli izduženo.
Mlade biljke, osobito one uzgojene iz sjemena ili reznica koje rastu kao jedan štap, mogu se prikratiti kako bi se potaknulo prvo grananje. Kada biljka dosegne visinu od 60-90 cm, vrh se može odrezati. To će potaknuti razvoj bočnih grana i stvaranje krošnje od najranije faze. Ovaj postupak se naziva “pinčiranje” ili prikraćivanje.
U slučaju jake zaraze štetnicima ili bolestima na određenoj grani, ponekad je najjednostavnije i najučinkovitije rješenje ukloniti cijelu tu granu. Time se brzo eliminira izvor problema i štiti ostatak biljke. Ovo je drastična mjera, ali u nekim situacijama može spasiti cijelu biljku od propadanja.
