Jesenji spektakl boja japanskog javora polako blijedi i ustupa mjesto golim, ali elegantnim granama, najavljujući dolazak zime. Za mnoge vrtlare, ovo je period brige, jer su japanski javori, unatoč svojoj otpornosti, osjetljivi na oštre zimske uvjete, posebno u mlađoj dobi i kada se uzgajaju u posudama. Pravilna priprema za zimsko mirovanje ključna je za preživljavanje biljke i osiguravanje bujnog i zdravog rasta sljedećeg proljeća. Zanemarivanje zimske zaštite može dovesti do ozbiljnih oštećenja od mraza, vjetra i zimskog sunca, koja mogu trajno narušiti zdravlje i izgled stabla. U ovom članku, provest ćemo te kroz sve važne korake i tehnike za uspješno prezimljavanje tvog japanskog javora, bilo da raste u vrtu ili na balkonu.
Priprema za zimu započinje već u kasno ljeto i jesen. Ključno je u tom periodu prestati s gnojidbom, osobito onom bogatom dušikom. Kasna gnojidba potiče rast novih, mladih izbojaka koji nemaju dovoljno vremena da odrvene i sazriju prije prvih mrazeva. Takvi izbojci su izuzetno osjetljivi na smrzavanje, a njihovo propadanje može postati ulazna točka za razne bolesti. Također, postupno smanjuj intenzitet zalijevanja kako se temperature spuštaju. To signalizira biljci da je vrijeme za usporavanje rasta i pripremu za mirovanje. Ipak, važno je da biljka ne uđe u zimu potpuno dehidrirana, stoga ako je jesen izrazito suha, osiguraj joj jedno temeljito zalijevanje prije smrzavanja tla.
Nakon što lišće otpadne, važno je temeljito očistiti prostor oko stabla. Uklanjanje otpalog lišća nije samo estetska mjera, već i važan fitosanitarni postupak. Na otpalom lišću mogu prezimiti spore gljivica, poput uzročnika antraknoze ili pjegavosti lišća, kao i jajašca nekih štetnika. Čišćenjem lišća smanjuješ potencijalni izvor zaraze za sljedeću vegetacijsku sezonu. Očisti i sve polomljene ili suhe grančice koje primijetiš, jer i one mogu biti skrovište za probleme.
Jedna od najvažnijih mjera za zaštitu japanskih javora posađenih u vrtu jest malčiranje. Prije nego što se tlo dubinski smrzne, nanesi debeli sloj organskog malča (5-10 cm) oko baze stabla. Za malčiranje se može koristiti borova kora, sječka, suho lišće ili kompost. Malč djeluje kao izolator, štiteći plitki i osjetljivi korijenov sustav od ekstremnih niskih temperatura i naglih promjena temperature tla. To je posebno važno za mlade, tek posađene biljke čiji korijenov sustav još nije duboko razvijen. Pazi da malč ne naslanjaš direktno uz deblo, ostavi nekoliko centimetara prostora kako bi se spriječilo zadržavanje vlage i truljenje kore.
Općenita otpornost na zimu uvelike ovisi o sorti japanskog javora. Neke su sorte prirodno otpornije na niske temperature od drugih. Prilikom kupovine, uvijek je dobro provjeriti zonu otpornosti određene sorte i usporediti je s klimatskim uvjetima tvog područja. Sorte s jako rasječenim lišćem (grupa ‘Dissectum’) često su nešto osjetljivije. Mlade biljke su općenito osjetljivije od starijih, dobro ukorijenjenih stabala. Stoga, u prve dvije do tri godine nakon sadnje, preporučuje se primjena dodatnih mjera zaštite, čak i za otpornije sorte.
Zaštita od mraza i vjetra
Mlade biljke japanskog javora posebno su osjetljive na kombinaciju jakog zimskog vjetra i niskih temperatura. Vjetar ne samo da može mehanički oštetiti grane, već i uzrokovati isušivanje (zimsku desikaciju) kore i pupova. Stoga je zaštita od vjetra često važnija od zaštite od same hladnoće. Jednostavan način zaštite je postavljanje paravana ili omotavanje krošnje biljke. Kao materijal za omatanje najbolje je koristiti prozračne materijale poput agrotekstila (lutrasila), jute ili trstike. Nikada nemoj koristiti plastičnu foliju jer ona ne diše, potiče kondenzaciju i može uzrokovati više štete nego koristi.
Postupak omatanja je jednostavan. Oko biljke se mogu zabiti tri ili četiri kolca koji će služiti kao nosači za zaštitni materijal. Zatim se materijal omota oko kolaca, stvarajući zaštitni šator oko biljke. Važno je da materijal ne dodiruje izravno grane i pupove kako bi se izbjegla oštećenja. Vrh se može ostaviti blago otvorenim ili se također prekriti, ovisno o jačini zime. Ova zaštita postavlja se nakon prvih jačih mrazeva, a uklanja se u rano proljeće kada prođe opasnost od jakih minusa.
Još jedna opasnost tijekom zime je takozvana sunčana pukotina, koja se javlja na kori debla mladih stabala. Tijekom sunčanih zimskih dana, sunce može zagrijati tamnu koru na jugozapadnoj strani debla, potičući aktivnost stanica. Nakon zalaska sunca, temperatura naglo pada, što uzrokuje smrzavanje i odumiranje tih aktiviranih stanica, dovodeći do pucanja kore. Ovo oštećenje može biti ulazna točka za bolesti. Prevencija se postiže omatanjem debla bijelim trakama za voćke, jutom ili postavljanjem daske s jugozapadne strane koja će praviti sjenu na deblo.
Zaštita se ne odnosi samo na nadzemni dio. Kao što je spomenuto, malčiranje štiti korijen. U područjima s vrlo jakim zimama i malo snijega, sloj malča može biti i deblji. Snijeg je, zapravo, najbolji prirodni izolator. Ako padne snijeg, možeš ga lagano nagrnuti oko baze stabla kako bi dodatno zaštitio korijen. Ipak, treba paziti da se teški, mokri snijeg ne nakuplja na granama, jer pod njegovom težinom tanke grane mogu puknuti. U tom slučaju, lagano ga otresi s krošnje.
Zimovanje javora u posudama
Japanski javori uzgojeni u posudama zahtijevaju mnogo više pažnje i zaštite tijekom zime nego oni u vrtu. Korijenov sustav u posudi nije zaštićen velikom masom tla koja djeluje kao prirodni izolator. Umjesto toga, izložen je niskim temperaturama sa svih strana, što znači da se supstrat u posudi može u potpunosti smrznuti. Smrzavanje korijenove bale je izuzetno opasno i često dovodi do propadanja biljke. Stoga je osnovni cilj zimske zaštite spriječiti dubinsko i dugotrajno smrzavanje korijena.
Postoji nekoliko učinkovitih metoda za zaštitu biljaka u posudama. Jedna od najboljih je premještanje posude na zaštićeno, ali negrijano mjesto. Idealna mjesta su negrijane garaže, podrumi, verande, hladni staklenici ili druga skloništa gdje temperatura ne pada znatno ispod nule, ali je dovoljno hladno da biljka ostane u stanju mirovanja. Važno je da prostorija ima barem malo svjetla, iako to nije presudno jer biljka nema lišće. Tijekom boravka u zatvorenom, potrebno je povremeno provjeriti vlažnost supstrata i vrlo oskudno zaliti, tek toliko da se korijen ne osuši u potpunosti.
Ako nemaš mogućnost unijeti biljku, posudu je potrebno temeljito izolirati. To se može učiniti na više načina. Jedna metoda je “posuda u posudi”, gdje se posuda s javorom stavi u znatno veću posudu, a prostor između se ispuni izolacijskim materijalom poput slame, lišća, stiropora ili zgužvanog papira. Cijelu vanjsku posudu možeš dodatno omotati jutom ili starim dekama. Druga metoda je ukopavanje posude u zemlju u vrtu. Iskopa se rupa dovoljne veličine da u nju stane cijela posuda, koja se zatim zatrpa zemljom. Na taj način, tlo u vrtu štiti korijen u posudi.
Bez obzira na metodu zaštite korijena, važno je zaštititi i nadzemni dio biljke, pogotovo od zimskog vjetra i sunca. Posudu, čak i ako je izolirana, smjesti na mjesto koje je zaštićeno od vjetra, primjerice uz zid kuće ili u kut terase. Krošnju mladih ili osjetljivih biljaka možeš omotati agrotekstilom na isti način kao i biljke u vrtu. Također, postavljanje posude na podlogu od stiropora ili drvenu paletu spriječit će direktan kontakt s hladnim betonom i dodatno izolirati dno posude.
Postupci nakon zime
S dolaskom proljeća i porastom temperatura, vrijeme je za postupno buđenje japanskog javora iz zimskog sna. Jedna od najvećih pogrešaka je prerano uklanjanje zimske zaštite. Iako dani mogu biti topli, noći i dalje mogu donijeti jake mrazeve koji mogu oštetiti pupove koji su počeli bubriti. Zimsku zaštitu, poput agrotekstila, treba uklanjati postepeno. Prvo je možeš samo podići tijekom dana, a spuštati noću, dok opasnost od mraza u potpunosti ne prođe. Biljke koje su zimovale u zatvorenom prostoru također treba postepeno privikavati na vanjske uvjete.
Biljke iz garaže ili podruma ne smiju se odjednom iznijeti na jako sunce. Proces aklimatizacije (kaljenja) trebao bi trajati tjedan do dva. Prvih nekoliko dana iznesi biljku van na nekoliko sati u punu sjenu. Zatim postepeno povećavaj vrijeme provedeno vani i izloženost blagom jutarnjem suncu. Nagli izlazak iz tamnog prostora na jako proljetno sunce može uzrokovati šok i opekline na kori i pupovima. Tek nakon što se biljka u potpunosti prilagodi, možeš je vratiti na njezino stalno mjesto.
Proljeće je idealno vrijeme za pregled biljke i saniranje eventualnih zimskih oštećenja. Pažljivo pregledaj sve grane. Sve grane koje su se osušile, slomile ili pokazuju znakove smrzavanja (tamna, smežurana kora) treba orezati oštrim i čistim škarama. Reži do zdravog, zelenog drveta kako bi potaknuo rast novih izbojaka iz zdravog dijela. Uklanjanje oštećenih dijelova važno je i za sprječavanje razvoja bolesti na odumrlom tkivu.
Nakon što opasnost od mraza prođe i biljka pokaže prve znakove rasta, možeš započeti s proljetnom njegom. Ukloni višak zimskog malča s baze debla i zamijeni ga svježim slojem. Ovo je također pravo vrijeme za prvu prihranu, ako je potrebna, koristeći sporootpuštajuće gnojivo. Počni s redovitijim zalijevanjem, prilagođavajući količinu vode vremenskim uvjetima. Pravilnim postupcima nakon zime osigurat ćeš da tvoj japanski javor brzo nadoknadi energiju i krene u novu sezonu rasta snažan i zdrav.
