Plava sikavica (Eryngium planum) je izuzetno otporna trajnica koja se odlikuje visokom tolerancijom na niske temperature, što njezino prezimljavanje čini vrlo jednostavnim zadatkom. Porijeklom iz stepskih područja istočne Europe i središnje Azije, navikla je na oštre zime i hladne uvjete, te može preživjeti temperature i do -25°C, a ponekad i niže. Zbog te prirodne otpornosti, u većini umjerenih klimatskih područja ne zahtijeva nikakvu posebnu zimsku zaštitu. Ključ uspješnog prezimljavanja ne leži u zaštiti od hladnoće, već u zaštiti od prekomjerne zimske vlage, koja je njezin najveći neprijatelj. Stoga, pravilna priprema za zimu započinje već prilikom sadnje, odabirom pravog mjesta s izvrsnom drenažom.
Najvažniji faktor za uspješno prezimljavanje plave sikavice je suho tlo. Kombinacija hladnoće i stalno vlažnog tla dovodi do smrzavanja vode oko korijena, što uzrokuje oštećenja i truljenje. Dugi, vretenasti korijen posebno je osjetljiv na stajaću vodu. Zbog toga, teška glinasta tla koja zadržavaju vlagu tijekom zime predstavljaju smrtnu opasnost za ovu biljku. Ako je tlo u tvom vrtu takvo, neophodno je osigurati dobru drenažu dodavanjem pijeska i šljunka ili sadnjom na povišenim gredicama ili padinama.
Osim drenaže, važno je i kako postupaš s biljkom na kraju vegetacijske sezone. Mnogi vrtlari u jesen teže “počistiti” vrt i orezati sve trajnice do tla. Međutim, kod plave sikavice, ostavljanje osušenih stabljika i cvjetnih glavica preko zime ima višestruke prednosti. One pružaju određenu prirodnu zaštitu kruni biljke od snijega i leda. Još važnije, stvaraju prekrasan vizualni interes u zimskom vrtu, posebno kada ih prekrije inje ili snijeg, dajući strukturu i teksturu inače praznim gredicama.
Također, osušene cvjetne glavice pune su sjemena koje služi kao vrijedan izvor hrane za ptice stanarice, poput češljugara i zeba, tijekom oskudnih zimskih mjeseci. Ostavljajući ih na biljci, pomažeš lokalnoj fauni i unosiš život u svoj vrt čak i zimi. Stoga, osim ako imaš jak razlog za uklanjanje (poput bolesti ili želje da spriječiš samozasijavanje), preporučuje se ostaviti nadzemni dio biljke netaknutim do ranog proljeća.
Priprema biljke za zimski period
Priprema plave sikavice za zimu započinje već u kasno ljeto i jesen. U tom periodu, važno je prestati s bilo kakvom gnojidbom. Dodavanje hranjiva u jesen potaknulo bi novi, nježan rast koji ne bi imao dovoljno vremena da očvrsne prije dolaska mraza. Takvi mladi izboji bili bi izrazito osjetljivi na smrzavanje, što bi nepotrebno iscrpilo biljku. Dopusti biljci da prirodno uspori svoj rast i počne se pripremati za period mirovanja.
Također, smanji ili potpuno obustavi zalijevanje u jesen. Biljka ulazi u dormantnost i njezine potrebe za vodom su minimalne. Jesenske kiše su obično dovoljne da osiguraju potrebnu vlagu. Održavanje tla sušim uoči zime ključno je za sprječavanje truljenja korijena. Suho tlo se manje smrzava i pruža bolju izolaciju korijenskom sustavu. Ovo je posebno važno u područjima s vlažnim zimama.
Jedna od važnih odluka je što učiniti s ocvalim cvjetovima. Kao što je već rečeno, ostavljanje osušenih stabljika i cvatova preko zime je preporučljivo. Ako se ipak odlučiš za jesensko orezivanje, nemoj rezati biljku prenisko. Ostavljanje nekoliko centimetara stabljike iznad tla može pomoći u zaštiti krune biljke. Ipak, najbolje vrijeme za rezidbu je kasna zima ili rano proljeće, neposredno prije nego što krene nova vegetacija.
Ako u vrtu imaš problema s voluharicama, one ponekad mogu oštetiti korijen plave sikavice tijekom zime. Ostavljanje nadzemnog dijela biljke može donekle otežati njihov pristup. Ako je problem s glodavcima izražen, možeš razmisliti o postavljanju zaštitnih mreža oko korijena prilikom sadnje ili korištenju repelenata. No, u većini slučajeva, ovo nije čest problem za plavu sikavicu.
Zaštita u ekstremno hladnim klimama
Iako je plava sikavica vrlo otporna na hladnoću, u područjima s ekstremno oštrim zimama (npr. temperature konstantno ispod -25°C) ili u područjima bez snježnog pokrivača koji djeluje kao prirodni izolator, mlade ili manje otporne sorte mogu imati koristi od lagane zimske zaštite. Snijeg je najbolji izolator, štiti korijenje od dubokog smrzavanja i ekstremnih temperaturnih fluktuacija. Ako snijega nema, a temperature su vrlo niske, tlo se može duboko smrznuti i oštetiti korijen.
Zaštita se provodi tek nakon što se tlo dobro smrzne, obično nakon nekoliko jačih mrazeva. Preuranjeno pokrivanje može zadržati vlagu i toplinu, što može dovesti do truljenja ili privući glodavce koji će se ugnijezditi u zaštitnom materijalu. Cilj zimske zaštite nije grijati biljku, već održavati tlo smrznutim i spriječiti cikluse smrzavanja i odmrzavanja koji mogu izbaciti korijen iz tla.
Kao materijal za zaštitu, najbolje je koristiti lagane i prozračne materijale. Sloj suhog lišća, slame ili grančica crnogorice debljine 10-15 cm odličan je izbor. Ovi materijali pružaju izolaciju, ali dopuštaju protok zraka i ne zadržavaju previše vlage. Izbjegavaj teške materijale poput vlažnog komposta ili zemlje, koji mogu zbiti tlo i uzrokovati truljenje. Postavi zaštitni sloj oko baze biljke, prekrivajući područje korijena.
U rano proljeće, čim prođe opasnost od jakih mrazeva i tlo se počne otapati, važno je na vrijeme ukloniti zimsku zaštitu. Ostavljanje zaštite predugo može usporiti zagrijavanje tla i spriječiti nicanje novih izboja. Također, ispod vlažnog malča mogu se razviti bolesti. Uklanjanjem zaštite omogućit ćeš suncu i zraku da dopru do tla i potaknu početak nove vegetacijske sezone.
Njega u proljeće nakon prezimljavanja
S dolaskom proljeća, plava sikavica se budi iz zimskog mirovanja i započinje novi ciklus rasta. Prvi korak u proljetnoj njezi je “čišćenje” biljke i priprema za novu sezonu. Ako si ostavio osušene stabljike preko zime, kasna zima ili rano proljeće je idealno vrijeme za njihovo orezivanje. Oštrim vrtlarskim škarama odreži sve stare, suhe stabljike do razine tla. Pazi da ne oštetiš nove, mlade izboje koji se možda već počinju pojavljivati u podnožju biljke.
Nakon orezivanja, važno je očistiti područje oko biljke. Ukloni sve otpalo lišće i druge biljne ostatke koji su se nakupili tijekom zime. To će poboljšati cirkulaciju zraka oko baze biljke, omogućiti suncu da brže zagrije tlo i smanjiti rizik od bolesti i štetnika koji bi mogli prezimiti u biljnim ostacima. Tvoja gredica će izgledati urednije i spremnije za novi rast.
Rano proljeće je također dobro vrijeme za procjenu stanja biljke. Provjeri jesu li se pojavili novi izboji. Ako je zima bila posebno teška, može se dogoditi da neki dijelovi biljke nisu preživjeli. Proljeće je i idealno vrijeme za pomlađivanje starijih biljaka dijeljenjem busena, ako primijetiš da je sredina postala drvenasta i da je cvatnja oslabila. Podijeli biljku i presadi zdrave dijelove kako bi osigurao njezinu dugovječnost.
Što se tiče prihrane, kao što je već rečeno, plava sikavica uglavnom ne zahtijeva gnojidbu. Međutim, ako je tlo izrazito siromašno, rano proljeće je jedino vrijeme kada bi trebalo razmisliti o dodavanju tankog sloja komposta ili male količine organskog gnojiva sa sporim otpuštanjem. To će biljci dati poticaj za početak sezone. S ovim jednostavnim koracima, tvoja plava sikavica bit će spremna za još jednu sezonu rasta i spektakularne cvatnje.
