Sadnja i razmnožavanje plave sikavice (Eryngium planum) jednostavni su procesi koji omogućuju lako širenje ove jedinstvene i atraktivne trajnice u vrtu. Njezina otpornost i skromni zahtjevi čine je zahvalnom biljkom čak i za vrtlare početnike. Ključ uspjeha leži u odabiru pravog vremena i metode, kao i u pripremi odgovarajućih uvjeta koji oponašaju njezino prirodno stanište. Bilo da se odlučiš za sadnju kupljenih sadnica, sjetvu sjemena ili dijeljenje postojećih biljaka, razumijevanje specifičnosti svake metode osigurat će ti zdrave i snažne biljke koje će godinama krasiti tvoj vrt. Ovaj vodič provest će te kroz sve korake, od pripreme tla do uspješnog ukorjenjivanja novih biljaka.
Prije same sadnje, najvažniji korak je odabir i priprema lokacije. Kao što je već poznato, plava sikavica zahtijeva položaj s puno sunca i izuzetno dobro drenirano tlo. Izbjegavaj teška, glinasta tla koja zadržavaju vlagu, jer će to sigurno dovesti do propadanja biljke. Ako je tlo u tvom vrtu takvog tipa, obavezno ga popravi dodavanjem krupnog pijeska ili sitnog šljunka kako bi se osigurala propusnost. Idealno tlo je siromašno do umjereno plodno; prebogato tlo potaknut će pretjerani rast lišća na štetu cvjetova i može uzrokovati slabljenje stabljika.
Vrijeme sadnje također igra važnu ulogu u uspješnom primanju biljke. Najbolje vrijeme za sadnju plave sikavice je u proljeće, nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva, ili u ranu jesen. Proljetna sadnja omogućuje biljci dovoljno vremena da se dobro ukorijeni prije ljetnih vrućina i zime. Jesenska sadnja je također dobra opcija, posebice u područjima s blagim zimama, jer omogućuje korijenu da se razvija tijekom hladnijih mjeseci, što rezultira snažnijom biljkom sljedećeg proljeća. Potrebno je osigurati da se jesenska sadnja obavi barem šest tjedana prije prvih jačih mrazeva.
Plava sikavica ima dug i debeo glavni korijen (poput mrkve), koji ne voli uznemiravanje. Zbog toga je važno odabrati konačno mjesto za sadnju i izbjegavati kasnije presađivanje. Prilikom sadnje kupljenih sadnica, budi posebno pažljiv da ne oštetiš korijenovu balu. Sadna jama treba biti dovoljno duboka i široka da korijen komotno stane bez savijanja. Nakon sadnje, tlo oko biljke treba lagano pritisnuti i dobro zaliti kako bi se istisnuo zrak i osigurao dobar kontakt korijena sa zemljom.
Postupak sadnje
Sam postupak sadnje plave sikavice je prilično jednostavan, no važno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih detalja kako bi se osigurao najbolji mogući početak za biljku. Započni s kopanjem sadne jame koja je otprilike dvostruko šira i tek nešto dublja od posude u kojoj se sadnica nalazi. Šira jama omogućuje korijenju da se lakše širi u okolno, rastresito tlo. Na dno jame možeš dodati sloj šljunka ili krupnog pijeska kako bi dodatno poboljšao drenažu, što je posebno važno ako je tvoje tlo sklonije zadržavanju vode.
Pažljivo izvadi sadnicu iz posude, trudeći se da što manje oštetiš korijenovu balu. Ako je korijenje gusto isprepleteno i kruži po dnu posude, lagano ga prstima razrahli kako bi potaknuo rast prema van, u novo tlo. Postavi sadnicu u sredinu jame tako da vrh korijenove bale bude u ravnini s okolnim tlom. Sadnja preduboko može uzrokovati truljenje vrata korijena, dok presitna sadnja može izložiti korijen isušivanju.
Nakon pozicioniranja biljke, počni zatrpavati jamu zemljom koju si prethodno iskopao i eventualno pomiješao s pijeskom. Lagano potiskuj zemlju oko korijenove bale kako bi popunio sve zračne džepove. Izbjegavaj prejako nabijanje tla, jer to može oštetiti korijenje i smanjiti propusnost. Kada je jama popunjena, formiraj blago udubljenje oko biljke koje će pomoći zadržati vodu prilikom zalijevanja i usmjeriti je direktno prema korijenu.
Završni i vrlo važan korak je temeljito zalijevanje netom posađene biljke. Prvo zalijevanje treba biti obilno kako bi se tlo dobro natopilo i sleglo oko korijena. Ovo početno zalijevanje ključno je za uspostavljanje kontakta između korijena i tla i za smanjenje šoka od presađivanja. U tjednima nakon sadnje, redovito provjeravaj vlažnost tla i zalijevaj po potrebi, dopuštajući da se površinski sloj osuši između dva zalijevanja. Jednom kada se biljka dobro ukorijeni, potreba za zalijevanjem će se drastično smanjiti.
Razmnožavanje sjemenom
Razmnožavanje plave sikavice sjemenom je pouzdana, iako nešto sporija metoda koja zahtijeva malo strpljenja. Sjeme možeš sakupiti s postojećih biljaka u kasno ljeto ili jesen, kada cvjetne glavice postanu suhe i smeđe, ili ga možeš kupiti. Važno je znati da sjeme plave sikavice zahtijeva period hladne stratifikacije kako bi prekinulo dormantnost i uspješno proklijalo. To znači da mora proći kroz period hladnoće i vlage, što oponaša prirodne zimske uvjete. Bez stratifikacije, klijavost će biti vrlo slaba ili će u potpunosti izostati.
Najjednostavniji način za postizanje stratifikacije je sjetva sjemena na otvorenom u jesen. Posij sjeme direktno na pripremljenu gredicu, prekrij ga tankim slojem zemlje (oko 5 mm) i pusti prirodi da odradi svoje. Zimske temperature i vlaga prirodno će stratificirati sjeme, a mlade biljčice će niknuti u proljeće kada se tlo zagrije. Ova metoda je vrlo jednostavna i često daje najbolje rezultate. Pripazi da označiš mjesto sjetve kako u proljeće ne bi slučajno počupao mlade klijance misleći da su korov.
Ako želiš imati više kontrole nad procesom, možeš provesti umjetnu stratifikaciju. Pomiješaj sjeme s vlažnim pijeskom ili vermikulitom, stavi smjesu u plastičnu vrećicu s patentnim zatvaračem i pohrani je u hladnjak na period od 4 do 6 tjedana. Nakon perioda hladnoće, posij sjeme u posude napunjene kvalitetnim supstratom za sjetvu. Održavaj supstrat umjereno vlažnim i na toplom mjestu (oko 20°C). Klijanje obično nastupa za nekoliko tjedana. Kada sadnice razviju nekoliko pravih listova i dovoljno ojačaju, možeš ih presaditi na stalno mjesto u vrtu.
Treba imati na umu da biljke uzgojene iz sjemena možda neće cvjetati u prvoj godini, jer prvo moraju razviti snažan korijenski sustav i lisnu rozetu. Obilna cvatnja obično nastupa u drugoj godini rasta. Također, ako sakupljaš sjeme s hibridnih sorti, postoji mogućnost da potomstvo neće biti identično roditeljskoj biljci. Unatoč tome, razmnožavanje sjemenom je odličan način da dobiješ veći broj biljaka uz minimalan trošak i da uživaš u cijelom procesu rasta, od malenog sjemena do impresivne cvjetajuće biljke.
Vegetativno razmnožavanje
Vegetativno razmnožavanje je metoda kojom se dobivaju biljke genetski identične roditeljskoj biljci, što je idealno ako želiš sačuvati karakteristike neke posebne sorte. Za plavu sikavicu, najuspješnija metoda vegetativnog razmnožavanja su korijenove reznice. Zbog njezinog dugog i debelog glavnog korijena, klasično dijeljenje busena kao kod mnogih drugih trajnica je teže i riskantnije. Uzimanje korijenovih reznica je relativno jednostavan postupak koji se provodi tijekom perioda mirovanja biljke, u kasnu jesen ili kasnu zimu.
Za uzimanje reznica, pažljivo iskopaj zemlju oko baze odrasle, zdrave biljke kako bi otkrio dio korijenskog sustava. Odaberi zdrav, debeo korijen (debljine olovke) i oštrim nožem odreži komad duljine 5 do 10 centimetara. Važno je zapamtiti koji je gornji, a koji donji kraj reznice. Gornji kraj (bliži kruni biljke) odreži ravno, a donji kraj ukoso, kako bi kasnije znao pravilno orijentirati reznicu prilikom sadnje. Nakon uzimanja reznica, pažljivo vrati zemlju oko matične biljke i lagano je pritisni.
Pripremi posude s dobro dreniranim supstratom, poput mješavine pijeska i komposta u omjeru 1:1. Reznice posadi okomito u supstrat, pazeći da je ravno odrezani (gornji) kraj u ravnini s površinom supstrata. Ako nisi siguran u orijentaciju, možeš ih položiti i vodoravno i prekriti tankim slojem supstrata. Posude smjesti na zaštićeno, hladno mjesto, poput hladnog klijališta ili negrijanog staklenika, i održavaj supstrat tek blago vlažnim tijekom zime kako bi spriječio truljenje.
U proljeće, s porastom temperature, iz reznica bi se trebali početi razvijati novi izboji i korijenje. Kada mlade biljke dovoljno ojačaju i razviju nekoliko listova, možeš ih pažljivo presaditi na stalno mjesto u vrtu. Ova metoda je izuzetno pouzdana za plavu sikavicu i često daje bolje rezultate od dijeljenja busena. Omogućuje ti da od jedne biljke dobiješ više novih, identičnih primjeraka, čime možeš lako proširiti svoju kolekciju ili podijeliti biljke s prijateljima.
Presađivanje i dijeljenje
Iako plava sikavica ne voli presađivanje zbog svog dugog, osjetljivog korijena, ponekad je taj zahvat nužan, bilo zbog preuređenja vrta ili zbog potrebe za pomlađivanjem starije biljke. Najbolje vrijeme za presađivanje je rano proljeće, čim se pojave prvi znakovi rasta, ili u ranu jesen, dajući biljci dovoljno vremena da se ukorijeni prije zime. Presađivanje usred ljeta, tijekom vrućina, treba izbjegavati jer je stres za biljku tada najveći. Prije samog presađivanja, dobro zalij biljku dan ili dva ranije kako bi zemlja bila vlažna i lakša za kopanje.
Prilikom iskopavanja biljke, koristi oštru lopatu ili vile i kopaj što dalje od baze biljke kako bi obuhvatio što veći dio korijenskog sustava. Pokušaj iskopati duboko kako bi izvadio što duži komad glavnog korijena. Neizbježno je da će doći do određenog oštećenja korijena, ali cilj je to svesti na minimum. Jednom kada je biljka iskopana, odmah je premjesti na unaprijed pripremljeno novo mjesto kako se korijen ne bi isušio.
Starije, pregustle biljke čija je cvatnja oslabila idealni su kandidati za dijeljenje, što je ujedno i način pomlađivanja. Nakon što iskopaš biljku, oštrim i čistim nožem ili lopatom razdijeli korijenovu balu na nekoliko manjih dijelova. Svaki novi dio mora imati nekoliko zdravih pupova ili mladih izboja te dobar komad korijena. Stari, drvenasti i neproduktivni središnji dio biljke možeš baciti, a za daljnju sadnju koristi samo zdrave, vanjske dijelove.
Nove sadnice posadi odmah na pripremljena mjesta, na istu dubinu na kojoj su rasle. Nakon sadnje, temeljito ih zalij. U narednim tjednima, presađenim i podijeljenim biljkama bit će potrebna dodatna njega i redovitije zalijevanje dok se ne uspostavi novi korijenski sustav. Iako je presađivanje stresno za plavu sikavicu, uz pravilnu tehniku i vrijeme, biljke će se uspješno oporaviti i nastaviti rasti, nagrađujući te obilnom cvatnjom u sljedećim sezonama.
