Kusa dren, naučnog naziva Cornus kousa, je žbun ili manje drvo poreklom iz Istočne Azije, koje ima fascinantnu ukrasnu vrednost i svojim zvezdastim cvetovima i jestivim plodovima nalik malinama može biti poseban ukras svake bašte. Međutim, da bismo se iz godine u godinu divili njegovoj jedinstvenoj lepoti, neophodna je stručna priprema za prezimljavanje, posebno kod mlađih primeraka. Uspešno prezimljavanje ne samo da osigurava opstanak biljke, već postavlja i temelje za obilno cvetanje i zdrav razvoj u narednoj sezoni. Dok stariji, dobro ukorenjeni grmovi već poseduju značajnu otpornost na mraz, mladi, sveže posađeni kusa drenovi zahtevaju pojačanu pažnju i zaštitu tokom prvih nekoliko oštrih zima.
Temelji uspešnog prezimljavanja moraju se postaviti već pri sadnji biljke odabirom odgovarajućeg mesta. Kusa dren preferira položaj zaštićen od vetra, sunčan ili polusenovit, gde zimski, mrazni vetrovi ne mogu da isuše njegove izdanke i pupoljke. Treba izbegavati previše izložena, vetrovita mesta, jer desikacija uzrokovana zimskim vetrom, odnosno isušivanje tkiva, može prouzrokovati ozbiljniju štetu od samog mraza. Mikroklima stvorena uz južni zid ili u zaklonu većih zimzelenih biljaka može obezbediti idealne uslove za biljku. Ovo svesno planiranje se dugoročno isplati i rezultira otpornijom i zdravijom biljkom.
Kvalitet i struktura zemljišta takođe su ključni faktori u pogledu zimske otpornosti. Kusa dren voli dobro drenirana, blago kisela zemljišta bogata hranljivim materijama. Stagnirajuća voda, posebno u zimskim mesecima, može dovesti do truljenja korena, što može uzrokovati propadanje biljke, stoga teška, glinovita zemljišta treba obavezno poboljšati pre sadnje dodavanjem organskih materija poput zrelog komposta ili borove kore. Zdrav, opsežan korenov sistem je najvažniji organ biljke za apsorpciju hranljivih materija i vode, a taj sistem takođe osigurava otpornost na nepogode zime.
Jesenji zadaci nege
U jesenjem periodu promena rutine nege je ključna za pripremu biljke za zimu. Letnje, redovno zalivanje treba smanjiti sa padom temperature, međutim pre nastupa mrazeva izuzetno je važno jedno poslednje, temeljno i duboko zalivanje. Ova obilna doza vode napuniće tkiva biljke i okolno zemljište vlagom, što pomaže u sprečavanju zimskog isušivanja, kada korenje više ne može da crpi vodu iz smrznutog zemljišta. Ovaj korak je posebno važan kod zimzelenih i poluzimzelenih sorti, koje isparavaju vodu kroz svoje lišće i tokom zimskih meseci.
Vreme prihrane takođe je kritična tačka. Od kasnog leta treba izbegavati upotrebu đubriva sa visokim sadržajem azota, jer ona podstiču rast novih, nežnih izdanaka koji su izuzetno osetljivi na mraz i lako smrznu. Umesto toga, u ranu jesen vredi primeniti preparat sa niskim sadržajem azota i visokim sadržajem kalijuma. Kalijum, naime, povećava čvrstinu ćelijskih zidova, poboljšava otpornost biljke na mraz i opštu otpornost, pomažući joj da preživi stresni zimski period.
Iako je značajnije orezivanje kusa drena bolje planirati za kasnu zimu ili rano proleće, nakon što prođe opasnost od mraza, jesenje sanitarno orezivanje ipak može biti opravdano. Tokom njega uklonite sve odumrle, oštećene ili bolesne grane, jer ti delovi predstavljaju potencijalna ulazna vrata za patogene tokom perioda mirovanja. Ovaj zahvat ne samo da štiti zdravlje biljke, već i poboljšava prozračivanje krošnje, što smanjuje rizik od gljivičnih bolesti sledećeg proleća.
Zaštita mladih i biljaka u saksijama
Mladi kusa drenovi, sveže posađeni u bašti, zahtevaju posebnu pažnju i zaštitu tokom prvih nekoliko zima. Budući da njihov korenov sistem još nije prodro dovoljno duboko, a kora im je tanka, mnogo su osetljiviji na ekstremne zimske uslove od starijih primeraka koji su na svom mestu već nekoliko godina. Njihovo stablo vredi omotati jutom ili posebnom trakom za negu drveća kako bi se zaštitilo od pucanja kore uzrokovanog zimskim suncem i oštećenja od mraza. Postavljanje jednostavne vetrobranske barijere od kolaca i mreže za zasenjivanje efikasno štiti mlade izdanke od isušujućih zimskih vetrova.
Prezimljavanje kusa drenova uzgajanih u saksijama zahteva još veću pažnju, jer je njihov korenov sistem mnogo više izložen opasnosti od smrzavanja nego kod biljaka posađenih u zemlji. Najbolje rešenje je premestiti biljku zajedno sa saksijom na mesto bez mraza, ali hladno, poput negrejane garaže, podruma ili zaštićene verande. Ako biljka mora da prezimi na otvorenom, saksiju treba temeljno izolovati folijom sa mehurićima ili jutom, zatim površinu zemljišta pokriti debelim slojem malča i, ako je moguće, postaviti je uz zaštićeni zid zajedno sa drugim biljkama u saksijama.
Zaštita malčiranjem je jedna od najefikasnijih tehnika prezimljavanja kako za biljke u zemlji, tako i za one u saksijama. Sloj organskog malča debljine 10-15 centimetara, poput sečke, borove kore, lišća ili slame, položen oko osnove biljke, deluje kao izvrstan toplotni izolator. Ovaj sloj ublažava temperaturne oscilacije zemljišta, sprečava duboko smrzavanje, pomaže u očuvanju vlage u zemljištu i štiti korenov vrat od ekstremne hladnoće. Malč se u proleće polako razgrađuje, obogaćujući zemljište vrednim hranljivim materijama.
Prolećni zadaci i procena zimskih oštećenja
S dolaskom proleća, kada prođe opasnost od jakih mrazeva, vreme je za uklanjanje zimskih zaštitnih pokrivača. Važno je to ne uraditi prerano, ali ni predugo odlagati, jer se ispod pokrivača može nakupiti vlaga, što pogoduje razvoju gljivičnih bolesti i može sprečiti pojavu novih izdanaka. Najbolje je zaštitu uklanjati postepeno, navikavajući biljku na promenljive uslove. Pre nego što kusa dren potpuno oslobodite zimskog pokrivača, uvek proverite dugoročnu vremensku prognozu.
Nakon uklanjanja zimske zaštite potrebno je temeljno proceniti moguća oštećenja od mraza. Pregledajte grane biljke; lomljivi, suvi delovi grana koji pucaju pri savijanju verovatno su smrzli. Promena boje, ljuštenje kore ili nedostatak pupoljaka takođe mogu biti znaci oštećenja. Pomoću takozvanog „testa grebanjem“ lako se možete uveriti u stanje grane: oštrim nožem pažljivo zagrebite malu površinu na kori, i ako ispod pronađete zeleno, vlažno tkivo, grana je živa, dok smeđi, suvi unutrašnji deo ukazuje na odumiranje.
Nakon što ste identifikovali i čistim, oštrim makazama odrezali odumrle i oštećene grane sve do zdravih delova, možete započeti sa prolećnom pripremom biljke. Istovremeno sa pupanjem nastavite sa redovnim zalivanjem kako biste osigurali odgovarajuću vlagu za rast. Primena uravnoteženog, sporo otpuštajućeg đubriva u proleće snabdeće kusa dren hranljivim materijama potrebnim za intenzivan razvoj na početku sezone. Ne zaboravite, dosledna, celogodišnja nega je ključ zdravog i otpornog kusa drena koji iz godine u godinu obilno cveta.