Trorežnjevita bademovina, poznata i kao ukrasni badem, jedan je od najšarmantnijih i najspektakularnijih ukrasa proljetnih vrtova. Svojim gustim, punim, ružičastim cvjetovima koji se pojavljuju u rano proljeće, često i prije listanja, privlači poglede i jedan je od prvih vjesnika prirode koja se budi nakon zime. Ovaj ukrasni grm ili malo stablo, podrijetlom iz Kine, osvaja srca zaljubljenika u vrtlarstvo ne samo svojom ljepotom, već i relativno jednostavnom njegom. Pravilnom sadnjom i malo pažnje, godinama može biti dragulj našeg vrta, koji nas svakog proljeća nagrađuje bogatom cvatnjom.
Prunus triloba, kako joj i znanstveno ime govori, pripada rodu Prunus, što znači da je u bliskom srodstvu s trešnjom, šljivom i bademom. U svom prirodnom staništu raste kao veći grm ili manje stablo, a visina joj može doseći 2-3 metra. Listovi se pojavljuju nakon cvatnje, trorežnjeviti su, živozeleni, a u jesen poprimaju žućkastu nijansu prije nego što otpadnu. Ipak, njezina prava privlačnost leži u punim, ružičastim cvjetovima promjera 2-3 centimetra koji cvjetaju početkom travnja i gusto prekrivaju prošlogodišnje izbojke, stvarajući pravi oblak cvijeća. Biljka je otporna na mraz, pa se može sigurno uzgajati i u klimatskim uvjetima Hrvatske.
U rasadnicima se trorežnjevita bademovina najčešće susreće u dva osnovna oblika: grmolikom i cijepljenom na stablo, takozvanom visokostablašu. Grmoliki oblik djeluje prirodnije, odlično izgleda kao soliter ili kao dio skupina grmlja, a može se uzgajati i kao živica, iako se rjeđe koristi u tu svrhu. Visokostablaška bademovina je elegantnija biljka koja funkcionira kao malo stablo, idealan je izbor za predvrtove, uz terase ili kao središnji element manjih vrtova. Kod ove varijante, plemeniti dio se cijepi na podlogu (najčešće neka sorta šljive ili džanarike), čime se stvara malo stablo s pravilnom, kuglastom krošnjom.
Iako je najraširenija sorta ‘Multiplex’ (ili ‘Plena’) s punim ružičastim cvjetovima, postoje i druge varijante, iako se rjeđe nalaze u prodaji. Osnovna vrsta, na primjer, ima jednostavne cvjetove, ali njezina ukrasna vrijednost zaostaje za plemenitim sortama s punim cvjetovima. Prilikom kupnje važno je obratiti pažnju na stanje biljke: kod varijanti cijepljenih na stablo provjerite mjesto cijepljenja, da je zaraslo i bez oštećenja. Stanje korijenovog sustava također je ključno, stoga je preporučljivo odabrati kontejnersku biljku čija je korijenova bala već dobro prožela zemlju, čime se osigurava uspješno primanje.
Idealno mjesto za sadnju i priprema tla
Jedan od najvažnijih uvjeta za obilnu cvatnju trorežnjevite bademovine je odabir pravog mjesta za sadnju. Biljka je izrazito svjetloljubiva, stoga za nju odaberite sunčan, svijetao dio vrta gdje dobiva najmanje 6-8 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno. Na sjenovitom ili polusjenovitom mjestu cvatnja će biti znatno slabija, izbojci će se izdužiti, a biljka će postati osjetljivija na bolesti. Zaštita od vjetra također je važan aspekt; iako bademovina nije pretjerano osjetljiva, na zaštićenijem položaju cvjetovi će duže trajati, a i biljka će se bolje osjećati.
Što se tiče tipa tla, bademovina je relativno tolerantna, ali najbolje uspijeva u dobro dreniranim tlima bogatim hranjivim tvarima i rahle strukture. Ne voli stajaću vodu, glinasta, zbijena tla, jer takvo okruženje dovodi do truljenja korijena i propadanja biljke. Ako je tlo u našem vrtu previše zbijeno, glinasto, prije sadnje svakako poboljšajte njegovu strukturu. To možete učiniti miješanjem zrelog komposta, pijeska ili sitnog šljunka, što pomaže u rahljenju tla i odvodnji viška vode. Previše rahla, pjeskovita tla mogu se obogatiti i poboljšati njihovu sposobnost zadržavanja vode dodavanjem organske tvari, poput komposta ili dobro istrunulog stajskog gnoja.
Priprema sadne jame ključan je korak za uspješno ukorjenjivanje biljke. Veličina jame uvijek treba biti veća od korijenove bale ili kontejnera biljke; kao opće pravilo, iskopajte jamu barem dvostruko širu i jedan i pol puta dublju. To osigurava da se korijenje u početnom razdoblju može lako širiti u rahlom tlu. Iskopanu zemlju preporučljivo je skupiti u tačke ili na ceradu kako bi se kasnije lakše pomiješala s materijalima za poboljšanje tla prije nego što je vratite.
Zemlju izvađenu iz jame obogatite organskim tvarima kako biste biljci osigurali optimalan medij. Obilno umiješajte zreli kompost ili kvalitetan, pakirani stajski gnoj. To ne samo da opskrbljuje biljku hranjivim tvarima u početnoj fazi razvoja, već i poboljšava strukturu tla i gospodarenje vodom. Nikada ne koristite svježi gnoj jer može spaliti mlado, osjetljivo korijenje. Pažljiva priprema tla najbolja je investicija, koja će se kasnije isplatiti zdravom, snažno rastućom i bogato cvjetajućom biljkom.
Proces sadnje i početna njega
Najidealnije vrijeme za sadnju bademovine je jesen (od kraja rujna do mraza) ili rano proljeće (ožujak-travanj). Prednost jesenske sadnje je što biljka ima vremena da se smiri tijekom zime i s proljetnim zatopljenjem može odmah započeti s razvojem korijena, pa ljetne vrućine dočekuje s jačim korijenovim sustavom. Proljetna sadnja također može biti uspješna, ali u tom slučaju treba posvetiti povećanu pažnju redovitom zalijevanju tijekom ljetnih mjeseci kako se mlada biljka ne bi osušila. Kontejnerske biljke mogu se saditi gotovo cijele godine u vremenu bez mraza, ali preporučljivo je izbjegavati sadnju tijekom ljetnih vrućina.
Prije početka sadnje, kontejnersku biljku temeljito zalijte kako bi se korijenova bala potpuno navlažila i lakše izašla iz posude. Pažljivo izvadite biljku i pregledajte njezin korijenov sustav. Ako je korijenje kružno preraslo korijenovu balu, nježno ga prstima razrahlite kako biste ga potaknuli na širenje u novo tlo. Postavite biljku u sredinu pripremljene sadne jame tako da korijenov vrat (dio gdje se deblo spaja s korijenjem) bude u istoj razini s okolnim tlom. Kod varijanti cijepljenih na stablo, pazite da mjesto cijepljenja bude najmanje 5-10 centimetara iznad razine tla.
Nakon što ste biljku postavili na odgovarajuću visinu, počnite ispunjavati jamu poboljšanom mješavinom zemlje. Zemlju vraćajte postupno, u više navrata, i pritom je nježno zbijajte kako ne bi ostali zračni džepovi oko korijenja koji bi mogli uzrokovati isušivanje korijenovog sustava. Na kraju sadnje, oblikujte mali “tanjur” oko debla biljke, što pomaže da voda za navodnjavanje dospije izravno u zonu korijena. Zatim biljku temeljito zalijte, koristeći najmanje 10-15 litara vode, kako bi se tlo dobro navlažilo i sleglo oko korijenja.
Njega nakon sadnje ključna je u prvim tjednima i mjesecima. Kako biste sačuvali vlažnost tla i spriječili rast korova, rasporedite sloj malča debljine 5-8 cm (npr. borova kora, drvena sječka, kompost) oko biljke, ali ostavite mali razmak od debla kako biste spriječili truljenje. Visokostablaške varijante preporučljivo je prve jednu do dvije godine vezati uz kolac kako ih vjetar ne bi mogao pomaknuti s mjesta dok se korijenov sustav ne ojača. Kolac zabijte na strani suprotnoj od prevladavajućeg smjera vjetra i privežite deblo za njega labavim vezom u obliku osmice kako ne biste oštetili koru.
Metode razmnožavanja trorežnjevite bademovine
Razmnožavanje bademovine moguće je raznim vegetativnim metodama koje osiguravaju da će svojstva nove biljke biti identična matičnoj biljci. Razmnožavanje sjemenom se ne preporučuje jer potomci neće naslijediti pune cvjetove plemenitih sorti, a rezultat će biti manje atraktivna biljka slična osnovnoj vrsti. Najčešće korištene metode, koje se mogu uspješno provesti i u uvjetima kućnog vrta, su zelene reznice i povaljenice. Profesionalni rasadnici preferiraju cijepljenje, posebno za proizvodnju visokostablaških oblika.
Razmnožavanje zelenim reznicama jedan je od najpopularnijih postupaka. Najprikladnije vrijeme za to je kasno proljeće ili rano ljeto (svibanj-lipanj), kada su svježi izbojci već poludrvenasti. Odaberite zdrav, snažan izbojak debljine olovke i odrežite komad duljine 10-15 cm, neposredno ispod lisnog čvora. Uklonite donje listove reznice, ostavite samo gornja 2-4 lista, koja možete prepoloviti kako biste smanjili isparavanje. Vrh reznice umočite u hormon za ukorjenjivanje, a zatim ih zabodite u rahli, vlažni supstrat (npr. mješavina perlita i treseta). Za osiguranje visoke vlažnosti, pokrijte posudu prozirnom folijom ili plastičnom bocom i držite je na svijetlom, ali ne na izravnom suncu. Ukorjenjivanje obično traje 4-8 tjedana.
Povaljivanje je izuzetno jednostavna i gotovo uvijek uspješna metoda, koja je posebno učinkovita kod grmolikih oblika bademovine. U rano proljeće odaberite mladu, savitljivu granu blizu tla. Dio grane koji će biti u kontaktu sa zemljom, pažljivo zarežite ili oštetite na malom dijelu oštrim nožem kako biste potaknuli stvaranje korijena. Iskopajte mali jarak, savijte granu prema dolje, oštećeni dio pričvrstite u tlu žičanom kukom, a zatim ga prekrijte zemljom. Vrh grane privežite za kolac kako bi stajao uspravno. Tlo održavajte stalno vlažnim. Povaljeni dio obično do jeseni ili sljedećeg proljeća razvije dovoljno korijena da se može odvojiti od matične biljke i započeti samostalan život.
Cijepljenje je najprofesionalnija metoda razmnožavanja koja se koristi uglavnom za stvaranje visokostablaških stabala. Za to je potrebna podloga koja daje korijenov sustav i deblo biljke, te plemenita grančica (plemka) koja potječe od željene sorte bademovine. Podloga je najčešće neka otporna sorta šljive (npr. džanarika) ili divlja trešnja. Cijepljenje se obično obavlja zimi (spajanjem) ili u rano proljeće (okuliranjem). Ova metoda zahtijeva veliku stručnost, praksu i posebne alate, pa se rjeđe koristi u kućnom vrtu. Rezultat uspješnog cijepljenja je plemenita krošnja s bogatom cvatnjom, koja raste na snažnoj i otpornoj podlozi.
