Sadnja i razmnožavanje orhideje Phalaenopsis

Phalaenopsis, poznatija kao moljac orhideja, danas je jedna od najpopularnijih sobnih biljaka koja svojom elegancijom i dugotrajnom cvatnjom može uljepšati svaki dom. Međutim, kako bi vaša biljka ostala dugoročno zdrava i cvjetala, neophodno je poznavati i primjenjivati ispravne tehnike sadnje i razmnožavanja. Mnogi se boje presađivanja, iako je taj proces ključan za očuvanje zdravlja korijenskog sustava i osiguravanje rasta biljke. U ovom članku detaljno ćemo predstaviti stručne savjete s pomoću kojih možete uspješno presaditi i razmnožiti svoju omiljenu orhideju, osiguravajući tako njezinu neprekidnu ljepotu u godinama koje dolaze.

Orhideje Phalaenopsis su epifitske biljke, što znači da u svom prirodnom staništu žive na drveću, hvatajući se korijenjem za koru drveća, a ne u tlu. Iz toga slijedi da je tradicionalna zemlja za cvijeće za njih kobna jer je previše zbijena, guši korijenje i drži ga stalno vlažnim, što dovodi do brze truleži korijena. Idealan supstrat za sadnju stoga mora biti prozračan, s dobrom drenažom, a istovremeno sposoban zadržati potrebnu vlagu za korijenje. Najraširenija i najprovjerenija komponenta je borova kora, koja je dostupna u različitim veličinama i savršeno oponaša prirodno okruženje biljke. Odabir pravog supstrata prvi je i najvažniji korak u uzgoju zdrave orhideje.

Pri odabiru supstrata za sadnju treba uzeti u obzir i okolnu vlažnost zraka te naše navike zalijevanja. Borova kora s većim komadima osigurava rahliju strukturu, propušta više zraka do korijena i stoga se brže suši, što može biti idealno u vlažnijem okruženju ili za one koji su skloni prekomjernom zalijevanju. Kora sitnije granulacije bolje zadržava vlagu, pa može biti povoljnija u prostorijama sa sušim zrakom ili kod rjeđeg zalijevanja. Kori se često dodaju i druge komponente, poput sphagnum mahovine, koja izvrsno zadržava vlagu, ili drvenog ugljena, koji poboljšava prozračivanje i veže štetne tvari.

Odabir prave posude jednako je važan kao i odabir supstrata. Za orhideje Phalaenopsis najidealnije su prozirne plastične posude, koje imaju nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalne glinene ili keramičke posude. Kroz prozirne stijenke možete neprestano provjeravati stanje korijenskog sustava i vlažnost supstrata, što olakšava izbjegavanje prekomjernog zalijevanja i pravovremeno uočavanje mogućih problema. Osim toga, korijenje Phalaenopsisa također je sposobno za fotosintezu, pa pristup svjetlosti pridonosi općem zdravlju biljke. Važno je da posuda ima obilje drenažnih otvora na dnu i sa strane kako bi se izbjeglo stajanje vode i osigurala odgovarajuća cirkulacija zraka.

Odabir idealnog supstrata za sadnju i posude

Za orhideju je najvažnije pravilno prozračivanje korijenskog sustava i ravnoteža vodnog režima, stoga supstrat i posuda moraju služiti toj svrsi. Najčešće korišteni supstrat za sadnju je specijalna mješavina na bazi borove kore namijenjena orhidejama. Porozna struktura borove kore osigurava slobodan protok zraka između korijena, sprječavajući zagušljivost i truljenje, dok pri zalijevanju upija vodu koju postupno otpušta. Kora se s vremenom, obično za 2-3 godine, razgrađuje, postaje kisela i gubi svoju prozračnu strukturu, stoga je tada nužno zamijeniti je. Korištenje svježe, kvalitetne kore osnovni je preduvjet za uspješno presađivanje.

Kombiniranjem osnovnih materijala možete dodatno prilagoditi supstrat svojim uvjetima. U stanovima sa sušim zrakom preporučljivo je u borovu koru umiješati malo (oko 10-20%) sphagnum mahovine, jer ona poput spužve duže zadržava vlagu. To smanjuje potrebu za zalijevanjem, ali s njom treba postupati oprezno jer prevelika količina može uzrokovati truljenje korijena. Drugi korisni dodaci mogu biti perlit ili drveni ugljen, koji služe za rahljenje supstrata i poboljšanje prozračivanja, a drveni ugljen ima i blagi dezinfekcijski učinak. Idealna mješavina uvijek je rezultat individualnog eksperimentiranja koje uzima u obzir mikroklimu stana.

Veličina i vrsta posude također su odlučujući. Opće pravilo je da uvijek odaberete posudu samo malo veću od prethodne, u koju korijenski sustav stane udobno, ali ne previše labavo. U prevelikoj posudi supstrat se sporije suši, što povećava rizik od truljenja korijena. Korištenje prozirnih plastičnih posuda izričito se preporučuje jer omogućuju fotosintezu korijena i stalno praćenje njihovog stanja. Tako možete lako utvrditi kada je vrijeme za zalijevanje: ako je korijenje srebrnasto i na stijenci posude nema kondenzacije, vrijeme je za zalijevanje.

Pravilna drenaža je neophodna, stoga odaberite posudu s više rupa na dnu. Mnogi ljubitelji orhideja čak buše dodatne rupe na stranama posude vrućim metalnim predmetom kako bi osigurali protok zraka i u sredini korijenske zone. Ova metoda može biti posebno korisna u vlažnijim okruženjima ili pri korištenju manje prozračnih supstrata. Dobra drenaža sprječava stajanje korijenja u vodi, što je jedan od najčešćih uzroka propadanja moljac orhideja. Pri odabiru posude, funkcionalnost je uvijek ispred estetike.

Presađivanje korak po korak

Presađivanje je obično potrebno svake dvije godine, ili kada supstrat postane vidljivo star, zbijen i raspada se. Intervencija je također pravovremena kada je biljka prerasla svoju posudu i njezino korijenje u velikom broju raste izvan posude, ili ako je značajan dio korijenskog sustava istrunuo ili se osušio. Najidealnije vrijeme za presađivanje je razdoblje nakon cvatnje, kada biljka ulazi u aktivnu fazu rasta, što često signalizira pojava novih listova ili korijena. Nikada ne presađujte biljku tijekom cvatnje jer to dovodi do preranog venuća cvjetova i slabljenja biljke.

Prvi korak je pažljivo izvaditi biljku iz stare posude. Nježno pritisnite strane posude kako biste olabavili supstrat, a zatim pažljivo izvucite biljku, izbjegavajući oštećenje korijena. Nakon toga, što je moguće pažljivije, uklonite stari supstrat za sadnju s korijena. Tvrdoglavo prianjajuće komade kore nemojte silom skidati, radije potopite korijensku balu u mlaku vodu na nekoliko minuta, što će pomoći da se olabave. Cilj je što potpunije očistiti korijenje kako biste ga mogli temeljito pregledati.

Očišćeni korijenski sustav temeljito pregledajte i sterilnim, oštrim škarama ili vrtnim škarama uklonite sve odumrle dijelove. Zdravo korijenje je tvrdo, mesnato, boje od bjelkaste do zelene; dok je odumrlo korijenje smeđe, mekano, kašasto ili pak papirnato prazno i suho. Rezne površine možete posuti mljevenim cimetom ili prahom drvenog ugljena, koji djeluju kao prirodni fungicidi i pomažu zacjeljivanju rana. Ostavite samo zdravo, snažno korijenje, to je zalog obnove biljke.

Na dno nove posude stavite tanak sloj svježeg supstrata, a zatim postavite biljku u sredinu posude. Pažljivo rasporedite korijenje, a zatim počnite ispunjavati stranice posude supstratom, nježno protresajući i tapkajući posudu kako bi komadići kore ispunili praznine između korijena. Nemojte previše zbijati supstrat jer biste time uništili željenu prozračnu strukturu. Biljka stoji stabilno kada je najviši dio korijenovog vrata u ravnini s rubom posude ili malo ispod njega.

Metode razmnožavanja orhideje Phalaenopsis

Najrašireniji i za hobi vrtlare lako izvediv način razmnožavanja orhideja Phalaenopsis je uzgoj “keikija”. Keiki je riječ havajskog podrijetla koja znači “beba” ili “dijete”, a u botanici označava malu sadnicu koja se razvija na matičnoj biljci. Ove male orhideje obično se razvijaju na procvjetaloj cvjetnoj stapci, iz jednog od njezinih uspavanih pupova (nodija). Stvaranje keikija ponekad je potaknuto hormonalnim promjenama ili stresom iz okoliša, ali njihov rast se također može umjetno potaknuti posebnim pastama koje sadrže citokinin.

Nakon pojave keikija morate biti strpljivi i pričekati da mala biljka dovoljno ojača na matičnoj biljci. Zrela je za odvajanje kada je već razvila najmanje 2-3 vlastita lista i nekoliko korijena dugih najmanje 4-5 cm. Ovaj proces može potrajati nekoliko mjeseci, ali ne treba žuriti jer prerano odvojen keiki neće biti dovoljno jak za samostalan život. Dok se mala biljka razvija na matičnoj biljci, brinite o njoj na isti način kao i o “majci”, osiguravajući odgovarajuću svjetlost i vlažnost.

Za odvajanje koristite sterilni, oštri skalpel ili nož i pažljivo odrežite keiki s cvjetne stapke zajedno s malim komadom stapke dugim oko 1-2 cm. Pazite da se krhko korijenje male biljke ne ošteti tijekom postupka. Odvojenu “bebu” zatim treba posaditi u malu, prozirnu posudu. Supstrat bi trebao biti sitnozrnata borova kora, eventualno pomiješana s malo sphagnum mahovine, kako bi se mladim korijenima osigurala stalna, ali ne pretjerana vlažnost.

Briga o novoposađenom keikiju zahtijeva posebnu pozornost u prvim tjednima i mjesecima. Stavite posudu na svijetlo, ali od izravnog sunca zaštićeno, toplo mjesto. Supstrat održavajte blago vlažnim, ali nikada ne smije stajati u vodi. Visoka vlažnost zraka potiče daljnji rast korijena, stoga je preporučljivo staviti malu posudu na pladanj s kamenčićima i vodom ili je držati u mini stakleniku. S gnojidbom pričekajte najmanje mjesec dana, dok biljka vidljivo ne počne rasti, a i tada koristite samo vrlo razrijeđeno, uravnoteženo gnojivo.

Briga o svježe posađenim orhidejama i keikijima

Presađivanje je uvijek stres za biljku, stoga u razdoblju nakon zahvata zahtijeva posebnu brigu. Neposredno nakon presađivanja nemojte zalijevati biljku najmanje 5-7 dana. To daje vremena da se eventualne sitne ozljede na korijenju osuše i zacijele, čime se sprječava razvoj gljivičnih ili bakterijskih infekcija. Prvo zalijevanje treba biti temeljito, metodom potapanja, pri čemu se posuda uroni u mlaku, meku vodu na 15-20 minuta, a zatim se pusti da se dobro ocijedi.

Svježe posađenu orhideju stavite na svijetlo, ali od jakog sunca zaštićeno, toplo mjesto. Izravna sunčeva svjetlost može opeći listove i previše zagrijati supstrat, što bi uzrokovalo dodatni stres korijenju koje se oporavlja. Viša vlažnost zraka pomaže biljci u regeneraciji, stoga je preporučljivo u njezinoj blizini isparavati vodu ili povremeno nježno prskati listove, ali pazite da se voda ne zadržava u pazušcima listova. Obustavite gnojidbu najmanje mjesec dana, ili dok ne primijetite novi rast korijena ili listova.

Novoposađeni keikiji još su osjetljiviji i zahtijevaju pojačanu pozornost. U njihovom slučaju najvažnije je osigurati stalno visoku vlažnost zraka i ravnomjerno blago vlažan supstrat, jer se njihovo tanko korijenje može brzo osušiti. Mini staklenik stvoren prozirnom plastičnom vrećicom ili gornjim dijelom odrezane plastične boce može učiniti čuda jer pomaže zadržati vlagu oko biljke. Ovaj “folijski šator” svakodnevno prozračite na nekoliko minuta kako biste izbjegli plijesan.

Strpljenje je ključno kako za presađene odrasle biljke tako i za mlade keikije. Mogu proći tjedni, a ponekad i mjeseci, dok se biljka potpuno ne prilagodi novom okruženju i ne počne vidljivo rasti. Promatrajte signale svojih biljaka: pojava novog korijenja, razvoj novog lista, sve su to znakovi da ste na dobrom putu. Nakon što se biljka stabilizira i počne aktivno rasti, možete se postupno vratiti uobičajenoj rutini zalijevanja i gnojidbe te ćete se uskoro moći ponovno diviti prekrasnim cvjetovima.