Matičnjak, ili znanstvenim imenom Melissa officinalis, vrlo je popularna, višegodišnja biljka ugodnog mirisa limuna, koja pripada obitelji metvica. Nalazi se u mnogim vrtovima i na balkonima, jer nije omiljen samo zbog svoje arome, već i zbog ljekovitih svojstava i svestrane kuhinjske primjene. Pravilno prezimljavanje ključno je kako bi se biljka iz godine u godinu snažno i zdravo razvijala te obilno donosila svježe izdanke. Iako je u osnovi riječ o relativno otpornoj vrsti, briga se isplati, osobito u oštrijim, mraznijim klimama gdje se nezaštićene biljke mogu lako oštetiti ili čak uginuti. Uspješno prezimljavanje osigurava obilnu žetvu sljedeće sezone i dug životni vijek biljke.
Matičnjak je u osnovi biljka otporna na mraz koja u umjerenom klimatskom pojasu može bez većih poteškoća prezimiti na otvorenom. Njegov korijenski sustav prodire relativno duboko, što mu pomaže u obrani od hladnoće, a nakon odumiranja nadzemnih dijelova, podanak ulazi u stanje mirovanja. Unatoč tome, mlade, svježe zasađene biljke, kao i izuzetno hladne zime bez snježnog pokrivača, mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za biljku. U takvim uvjetima mogu se smrznuti i dublji slojevi tla, što može oštetiti korijenski sustav i spriječiti proljetno buđenje. Stoga su odgovarajuća priprema i odabir strategije prezimljavanja neophodni za očuvanje zdravlja biljke.
Starije, ojačane biljke matičnjaka uzgojene u vrtu obično ne zahtijevaju posebne intervencije za prezimljavanje, pod uvjetom da klima nije izrazito hladna. Nadzemni dijelovi biljke posmeđe i osuše se nakon prvih jačih mrazeva, što je dio prirodnog procesa. U tom razdoblju biljka svu svoju energiju povlači u korijenski sustav kako bi se pripremila za zimsko razdoblje mirovanja. Prije proljetnog pupanja, u rano proljeće, preporučljivo je ove osušene stabljike odrezati nekoliko centimetara iznad razine tla, što potiče rast novih, svježih izdanaka. Ovo obrezivanje doprinosi obnovi biljke i stvaranju gušćeg, grmolikijeg habitusa u sljedećoj vegetacijskoj sezoni.
Jedan od ključeva uspješnog prezimljavanja je odgovarajuća priprema koja započinje već u jesen. Od rujna je preporučljivo izbjegavati gnojidbu bogatu dušikom, jer bi to potaknulo rast novih izdanaka koji se ne bi stigli dovoljno ojačati prije dolaska mraza. Umjesto toga, izričito se preporučuje rasprostraniti tanak sloj zrelog komposta ili organskog malča (npr. lišće, slama) oko biljaka. Ovaj pokrovni sloj ne samo da funkcionira kao toplinski izolator, štiteći korijenski sustav od jakih mrazeva, već tijekom proljetnog otapanja polako se razgrađujući obogaćuje tlo vrijednim hranjivim tvarima, postavljajući temelje za snažan rast sljedeće godine.
Priprema za hladne mjesece
Najvažniji korak u pripremi matičnjaka za prezimljavanje je orezivanje biljke. To je preporučljivo obaviti prije dolaska prvih mrazeva ili neposredno nakon njih, kada lišće već izgubi svježinu i počne se sušiti. Stabljike odrežite na visinu od otprilike 5-10 centimetara iznad površine tla, što pomaže u sprječavanju razvoja gljivičnih bolesti na odumrlim dijelovima biljke tijekom vlažnog zimskog razdoblja. Ovo naizgled drastično orezivanje zapravo služi zaštiti biljke, jer na taj način zimski pokrov može lakše i učinkovitije prekriti biljku, minimizirajući rizik od oštećenja od mraza. Orezivanje također potiče proljetni rast snažnih, novih izdanaka izravno iz podanka.
Nakon orezivanja, najvažniji zadatak je zaštita biljaka od zimskih mrazeva, osobito kod mlađih biljaka ili u oštrijim klimama. U tu svrhu izvrsno je malčiranje, koje stvara izolacijski sloj na površini tla. Možemo koristiti lišće, slamu, borovu koru ili čak deblji sloj komposta, koji rasprostremo u sloju od 10-15 centimetara oko baze biljke. Ovaj pokrov ne samo da štiti korijenski sustav od hladnoće, već pomaže i u očuvanju vlage u tlu te sprječava smrzavanje dubljih slojeva. Sloj malča može se u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, pažljivo ukloniti ili unijeti u tlo, čime se poboljšava njegova struktura.
Opskrba vodom matičnjaka koji prezimljuje na otvorenom obično ne zahtijeva posebnu pažnju, jer zimske oborine pokrivaju minimalnu potrebu biljke za tekućinom tijekom razdoblja mirovanja. Međutim, tijekom dugotrajnih, suhih, mraznih razdoblja bez oborina, moglo bi biti preporučljivo umjereno zalijevati biljke u blažim danima. To je osobito važno kod pjeskovitih, dobro dreniranih tala koja se brže suše. Prekomjerno zalijevanje svakako treba izbjegavati, jer stajaća voda može dovesti do truljenja korijena, što uzrokuje propadanje biljke, osobito u smrznutom tlu.
Dodavanje hranjivih tvari tijekom zimskog razdoblja prestaje, jer je biljka u stanju mirovanja i ne trebaju joj tvari koje potiču rast. Posljednja primjena hranjivih tvari trebala bi se obaviti najkasnije početkom jeseni, po mogućnosti s pripravkom bogatim kalijem koji potiče otpornost na mraz. Korištenje dušikom bogatih gnojiva i umjetnih gnojiva može biti izrazito štetno, jer kasno izrasli svježi izdanci su osjetljivi na mraz i lako smrznu, čime slabe cijelu biljku. Prirodni sloj malča, poput komposta, osigurat će potrebne hranjive tvari za početak vegetacije u proljeće, kada započnu procesi razgradnje.
Prezimljavanje matičnjaka u posudi
Prezimljavanje matičnjaka uzgojenog u kontejneru, posudi ili balkonskom sandučiću zahtijeva pojačanu pažnju, jer je njegov korijenski sustav mnogo izloženiji temperaturnim kolebanjima i mrazu. Zemlja u posudi smrzava se mnogo brže i dublje od vrtnog tla, što može dovesti do nepovratnog oštećenja korijena. Zbog toga se ne preporučuje jednostavno ostaviti matičnjak u posudi na otvorenom tijekom zimskih mjeseci, osobito u regijama s jakim mrazevima. Najsigurnije rješenje je premještanje biljke na zaštićeno mjesto gdje se temperatura može održavati iznad točke smrzavanja, ali na hladnom.
Idealno mjesto za prezimljavanje je svijetla, ali hladna prostorija gdje se temperatura stabilno kreće između 5 i 10 Celzijevih stupnjeva. U tu svrhu savršeno može poslužiti negrijana veranda, svijetli podrum, garaža s prozorom ili čak stubište bez mraza. Previše tople, grijane sobne prilike nisu idealne, jer bi biljka mogla početi rasti, no u zimskom okruženju siromašnom svjetlom izdanci će biti slabi, izduženi i osjetljivi na bolesti. Cilj je održavanje biljke u stanju mirovanja, a ne poticanje njenog rasta tijekom zimskog razdoblja.
Biljku u posudi namijenjenu prezimljavanju preporučljivo je orezati na isti način kao i njezine kolege na otvorenom, otprilike 10 centimetara iznad tla. Time se smanjuje površina isparavanja i olakšava rukovanje biljkom u skučenijem prostoru za prezimljavanje. Nakon orezivanja, temeljito pregledajte biljku, uklonite sve osušene, bolesne listove i izdanke kako biste spriječili prezimljavanje patogena i štetnika. Prije unošenja biljke na mjesto za prezimljavanje, preporučljivo je očistiti i površinu tla od otpalih biljnih ostataka, čime se dodatno smanjuje rizik od gljivičnih infekcija tijekom zimskih mjeseci.
Tijekom prezimljavanja, potreba za vodom matičnjaka u posudi drastično se smanjuje. Zalijevajte ga samo toliko da se zemlja potpuno ne osuši, ali između dva zalijevanja pustite da se gornji sloj tla osuši. Prekomjerno zalijevanje je najčešća pogreška koja dovodi do truljenja korijena i propadanja biljke tijekom zimskog razdoblja. Gnojidba uopće nije potrebna do proljeća. U proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, postupno navikavajte biljku na vanjske uvjete, najprije je stavljajući na sjenovitije mjesto na nekoliko sati, a zatim joj dopuštajući da provodi sve više vremena na suncu prije nego što je smjestite na njezino konačno mjesto.
Proljetni poslovi i oživljavanje biljke
Kada dođe proljeće i opasnost od noćnih mrazeva konačno prođe, a tlo se zagrije, vrijeme je za buđenje matičnjaka. U slučaju biljaka koje su prezimile na otvorenom, prvi i najvažniji korak je pažljivo uklanjanje zimskog pokrova, odnosno sloja malča, ili njegovo plitko unošenje u tlo. To omogućuje sunčevim zrakama da zagriju tlo oko baze biljke i potaknu pojavu novih izdanaka. Ako to nije učinjeno u jesen, sada je vrijeme za orezivanje osušenih, prošlogodišnjih stabljika iznad razine tla, što otvara put svježem, snažnom rastu.
Biljke koje su prezimile u posudama potrebno je postupno ponovno navikavati na vanjske uvjete. Nemojte ih odmah izlagati izravnom suncu, jer lišće može izgorjeti od iznenadnog, intenzivnog svjetla. Tijekom prvih tjedan do dva, pronađite im polusjenovito mjesto zaštićeno od vjetra i iznosite ih van samo na nekoliko sati. Postupno povećavajte vrijeme provedeno vani i izloženost sunčevoj svjetlosti dok se biljka potpuno ne prilagodi vanjskoj klimi. Ovaj proces, poznat kao “kaljenje”, neophodan je za prijelaz biljke bez šoka i za pokretanje zdravog razvoja.
U razdoblju proljetnog ponovnog pokretanja, biljka će cijeniti dodavanje hranjivih tvari. Oko biljaka na otvorenom preporučljivo je unijeti zreli kompost ili organsko gnojivo u tlo, što dugoročno osigurava potrebne makro i mikroelemente. U slučaju biljaka u posudama, najbolje rješenje je presađivanje u svježu, hranjivim tvarima bogatu zemlju za cvijeće, ili ako to nije moguće, započnite s redovitom, ali umjerenom gnojidbom uravnoteženim, općim gnojivom. S prvom gnojidbom pričekajte dok rast novih izdanaka očito ne započne.
U proljetnom razdoblju ključno je redovito zalijevanje, osobito na početku rasta. Tlo održavajte stalno blago vlažnim, ali izbjegavajte stajaću vodu. S toplijim vremenom i rastom lišća, povećava se i potreba biljke za vodom. Redovito provjeravajte vlažnost tla, osobito kod primjeraka u posudama koji se brže suše. Uz pravilnu njegu i proljetne pripreme, matičnjak će se brzo oporaviti nakon zimskog mirovanja i uskoro će nas opet obilno opskrbiti svojim aromatičnim, svježim listovima.
