Badem, poznat i kao ukrasni badem, prekrasan je ukrasni grm koji obilno cvjeta u proljeće i uz pravilnu njegu iz godine u godinu oduševljava svojim izgledom. Iako je riječ o relativno otpornoj vrsti, uspješno prezimljavanje ključno je za osiguravanje zdravlja biljke i bogate cvatnje sljedeće godine. Proces pripreme ne započinje tek s dolaskom mrazeva; potrebne korake moramo poduzeti znatno ranije, tijekom jeseni. Pažljive pripreme uključuju odgovarajuću nadopunu hranjivih tvari, orezivanje i optimizaciju okoliša biljke kako bi prebrodila nedaće zime s najmanjim mogućim stresom. Uspjeh prezimljavanja stoga je rezultat složenog, višestupanjskog procesa na koji bi svaki vlasnik badema trebao obratiti pozornost.
Priprema za prezimljavanje započinje već krajem ljeta i početkom jeseni dodavanjem odgovarajućih hranjivih tvari. U tom razdoblju treba izbjegavati gnojiva s visokim udjelom dušika jer bi ona potaknula rast novih izbojaka koji ne bi stigli sazrijeti do mrazeva te bi lako pretrpjeli oštećenja od mraza. Umjesto toga, naglasak treba staviti na pripravke bogate kalijem koji potiču sazrijevanje izdanaka, jačaju stanične stijenke i značajno poboljšavaju otpornost biljke na mraz. Kalij također doprinosi regulaciji unutarnje ravnoteže vode u biljci, što je ključno za izbjegavanje zimskog isušivanja. Temeljita jesenska nadopuna hranjivih tvari s prevagom kalija stoga postavlja temelje otpornosti badema na hladne mjesece.
Mladi, svježe posađeni primjerci posebno su osjetljivi na zimske mrazove, stoga je njihovoj zaštiti potrebno posvetiti povećanu pozornost. U prvoj ili dvije godine iznimno je važna zaštita korijena, što se najlakše postiže nagrtanjem zemlje oko korijena. U tu svrhu možemo koristiti zreli kompost, lišće ili čak poseban materijal za malčiranje, koji se prostire u sloju debljine najmanje 15-20 centimetara oko korijena biljke. Ovaj izolacijski sloj štiti vrat korijena i mjesto cijepljenja od smrzavanja, što je najosjetljiviji dio biljke, posebno kod visokostablašica. Sloj malča treba pažljivo ukloniti u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, kako bi se tlo moglo zagrijati i biljka s novom snagom započeti s rastom.
Prezimljavanje badema uzgojenih u posudama razlikuje se od onih koji se drže na otvorenom jer je njihov korijenov sustav mnogo izloženiji kolebanjima temperature i opasnosti od smrzavanja. Te biljke svakako treba premjestiti na mjesto bez mraza, ali hladno, tijekom zime. Idealno mjesto za prezimljavanje je negrijana garaža, podrum ili zaštićena, natkrivena terasa gdje temperatura trajno ostaje između 0 i 10 Celzijevih stupnjeva. Važno je da se i tijekom prezimljavanja osigura minimalno zalijevanje, tek toliko da se grumen zemlje potpuno ne osuši, ali treba izbjegavati prekomjerno zalijevanje jer može dovesti do truljenja korijena. Njihova potreba za svjetlom u ovom razdoblju mirovanja je minimalna, ali treba izbjegavati i potpunu tamu.
Uloga i važnost jesenske rezidbe
Pitanje jesenske rezidbe dijeli vrtlare, no u slučaju badema pravovremen i stručno izveden zahvat može pridonijeti uspješnom prezimljavanju i proljetnoj obnovi. Važno je naglasiti da se ne radi o snažnoj, oblikovnoj rezidbi, već o svojevrsnom sanitarnom i pripremnom zahvatu. Tijekom njega prvenstveno treba ukloniti osušene, bolesne ili oštećene grane koje bi mogle predstavljati izvor zaraze tijekom razdoblja mirovanja. Osim toga, preporučljivo je odrezati i slabe, nezrele izbojke jer su oni najizloženiji zimskim mrazovima i njihovo smrzavanje nepotrebno bi opteretilo grm.
Optimalno vrijeme za rezidbu je razdoblje nakon opadanja lišća, ali prije nastupanja jakih mrazeva. To je obično krajem listopada, početkom studenog, ali se može mijenjati ovisno o vremenskim prilikama. Prerana rezidba može potaknuti stvaranje novih izbojaka koji bi tijekom zime sigurno smrznuli. Prekasna rezidba, izvedena već u mraznom vremenu, može stvoriti rane na biljci koje teže zacjeljuju i mogu otvoriti put patogenima. Za rezidbu uvijek koristite čist, oštar alat kako bi rezne površine bile glatke, čime se minimizira rizik od infekcije i potiče brže zacjeljivanje rana.
Tijekom rezidbe treba obratiti pozornost i na osiguravanje prozračnosti krošnje. U pregustom granju zrak ne može pravilno cirkulirati, što pogoduje razvoju gljivičnih bolesti u zimskom, vlažnijem razdoblju. Uklonite grane koje rastu poprečno i trljaju se jedna o drugu kako biste spriječili oštećenje kore, što je također ulazna vrata za patogene. Prozračna, prozirna krošnja brže se suši i manje je izložena opterećenju uzrokovanom zimskim oborinama, kao što je debeli snježni pokrivač, koji može dovesti do lomljenja grana.
Kod visokostablašica badema rezidba zahtijeva posebnu pažnju jer je očuvanje oblika krošnje iz estetskih razloga iznimno važno. I ovdje je primarna sanitarna rezidba, ali osim toga treba paziti i na ravnotežu krošnje. Eventualne divlje izbojke koji izbijaju iz podloge ispod mjesta cijepljenja treba ukloniti iz temelja jer bi oni oduzimali energiju plemenitom dijelu. Nakon rezidbe, veće rezne površine preporučljivo je premazati sredstvom za zacjeljivanje rana kako bismo zaštitili biljku od infekcija i potaknuli stvaranje kalusa.
Praktični koraci zimske zaštite
Bademi posađeni na otvorenom, posebno mlađi primjerci i visokostablašice, izrazito su izloženi oštećenjima od mraza uzrokovanim zimskim suncem. Ovu pojavu uzrokuje izmjena dnevnog zagrijavanja i noćnih mrazeva, što može dovesti do uzdužnog pucanja kore. Najefikasniji način za sprječavanje toga je krečenje debla, koje zbog reflektirajućeg učinka bijele boje smanjuje zagrijavanje, čime ublažava kolebanje temperature. Alternativno rješenje je omotavanje debla jutom, trskom ili posebnim štitnikom za deblo, koji se može nabaviti u tu svrhu, a koji također izolira i štiti od mehaničkih oštećenja.
Zimske oborine, posebno težak, mokar snijeg, mogu uzrokovati ozbiljne štete na granama badema. Pod težinom snijega grane se mogu saviti, pa čak i slomiti, što značajno umanjuje estetsku vrijednost i zdravlje biljke. Kako bi se to spriječilo, nakon većih snježnih padalina preporučljivo je pažljivo otresti snijeg s grana grma pomoću mekane metle. Kod grmolikih oblika badema, prije prezimljavanja grane se mogu labavo povezati, čime se dobiva kompaktniji oblik koji bolje odolijeva pritisku snijega i manje je sklon lomljenju grana.
Iako je biljka u stanju mirovanja, ne smije se potpuno zaboraviti ni na zimsko zalijevanje, posebno u blažim razdobljima bez mraza. Zimsko isušivanje, poznato i kao mrazna suša, predstavlja ozbiljnu opasnost kada biljka ne može upiti vodu iz smrznutog tla, dok sunce i vjetar isparavaju vlagu iz izdanaka. Stoga je u trajno bezmraznim danima, kada se gornji sloj tla otopi, preporučljivo umjereno zaliti korijen badema kako bi korijenov sustav dobio potrebnu vodu. To je posebno važno za biljke koje prezimljuju u posudama, čiji se grumen zemlje brže suši.
Dio zimske zaštite je i preventivna zaštita od štetnika i bolesti. Prskanje provedeno u razdoblju mirovanja nakon opadanja lišća neophodno je za uspješno prezimljavanje. U tu svrhu možemo koristiti pripravke na bazi bakra ili ulja koji učinkovito uništavaju prezimljujuće oblike štetnika (npr. štitaste uši, lisne uši) i spore gljivičnih bolesti (npr. monilija) koje se skrivaju na granama i u pukotinama kore. Prskanje treba obaviti po suhom vremenu bez mraza, temeljito i na svim dijelovima biljke, kako bi sredstvo dospjelo i u skrivene zakutke.
Priprema za proljetno buđenje
Kako se približava kraj zime, dani postaju duži, a temperature počinju rasti, badem se polako budi iz zimskog sna. U ovom prijelaznom razdoblju posebno je važna pažljiva njega kako bi biljka glatko započela novu vegetacijsku sezonu. Zaštitne pokrivače korištene za prezimljavanje, poput štitnika za deblo ili pokrovnog malča, ne treba uklanjati prerano. Pričekajmo da opasnost od jakih noćnih mrazeva konačno prođe, što je obično sredinom ili krajem ožujka. Prerano otkrivanje može zbog naglih promjena temperature oštetiti pupove i deblo.
Čim vrijeme postane trajno blaže i opasnost od mraza prođe, vrijeme je za proljetnu rezidbu. Ova rezidba se već odnosi na oblikovanje i zahvat koji potiče cvatnju, za razliku od jesenske sanitarne rezidbe. Tada treba ukloniti eventualno zimi smrznute, osušene ili oštećene vrhove grana, kao i slabe izbojke koji rastu prema unutrašnjosti krošnje. Cilj proljetne rezidbe je stvoriti prozračan, estetski oblik krošnje koji osigurava da svaka cvjetna grana dobije dovoljno sunčeve svjetlosti, čime se maksimizira prinos cvjetova. Rezidbu uvijek treba obaviti prije pupanja.
Za proljetno buđenje biljci je potrebna energija, stoga nakon što prođu mrazovi treba osigurati odgovarajuću nadopunu hranjivih tvari. Primjena uravnoteženog, složenog, sporo otapajućeg gnojiva na tlo oko korijena pomaže pokrenuti rad korijenovog sustava i podržava intenzivno stvaranje izbojaka i cvjetova. U ovom razdoblju posebno važnu ulogu ima dušik, ali su za zdrav razvoj biljke neophodni i fosfor i kalij. Korištenje zrelog komposta ili organskog gnojiva ne samo da osigurava hranjive tvari, već i poboljšava strukturu tla i njegovu sposobnost zadržavanja vode.
Na kraju, u proljetnom razdoblju obratite povećanu pozornost na potrebu biljke za vodom. Pupanje i cvatnja zahtijevaju značajnu količinu vode, stoga u proljećima s malo oborina može biti potrebno redovito zalijevanje. Održavajte tlo ravnomjerno vlažnim, ali izbjegavajte stajaću vodu. Biljke koje su prezimile u posudama postupno privikavajte na vanjske uvjete; prvo ih stavite na sjenovito, zaštićeno mjesto, a tek nakon nekoliko dana premjestite ih na njihovo konačno, sunčano mjesto. Ovaj pažljivi prijelaz pomaže spriječiti opekline lišća i stres za biljku, osiguravajući prekrasnu i dugotrajnu proljetnu cvjetnu raskoš.
