Frezija, ovaj mirisni i šareni cvijet podrijetlom iz Južne Afrike, već je osvojila srca mnogih ljubitelja vrtova. Nije ni čudo, jer su njezin graciozan izgled, dugotrajna cvatnja i karakterističan, sladak miris podjednako zadivljujući. Njega frezija zahtijeva određenu pažnju i stručnost, no uz odgovarajuće znanje svatko može uspješno uzgojiti zdrave, obilno cvatuće biljke. U ovom ćemo članku detaljno obraditi svaki važan korak uzgoja frezija, od odabira gomolja do rezanja cvjetova i prezimljavanja gomolja. Cilj nam je pružiti sve potrebne informacije kako bi i naši čitatelji mogli doživjeti radost uzgoja frezija i diviti se ljepoti ovih čudesnih biljaka.
Frezija pripada porodici perunika (Iridaceae), a ime je dobila po njemačkom botaničaru i liječniku Friedrichu Heinrichu Theodoru Freeseu. Na svom izvornom staništu, u regiji Cape u Južnoj Africi, prilagodila se zimskim kišnim i ljetnim sušnim uvjetima, što određuje i njezine uzgojne zahtjeve. Važno je razumjeti ove osnovne biološke specifičnosti kako bismo biljci mogli osigurati optimalne uvjete. Zahvaljujući radu oplemenjivača, danas postoji bezbroj sorti frezija različitih boja i oblika, među kojima svatko može pronaći onu koja odgovara njegovom vrtu ili domu. Paleta se kreće od jednostavnijih, jednostrukih cvjetova do punih, kovrčavih latica.
Mnogi poznaju i vole freziju kao rezani cvijet, jer je zbog svoje trajnosti i intenzivnog mirisa omiljen element cvjetnih aranžmana i ukrasnih kompozicija. Međutim, valja znati da uz odgovarajuću njegu možemo dugo uživati u njezinim cvjetovima i u našem vrtu ili čak uzgojenim u posudama. Frezija ne pruža samo estetski užitak, već može doprinijeti i bioraznolikosti vrta, privlačeći oprašivače. U vodiču za njegu također ćemo se osvrnuti na to kako produžiti vrijeme cvatnje i životni vijek rezanih cvjetova.
Ključ uspješnog uzgoja frezija leži u posvećivanju pažnje detaljima, uključujući odgovarajuću dubinu sadnje, regulaciju opskrbe vodom i uvjete prezimljavanja. Iako nekima može predstavljati izazov održati gomolje netaknutima tijekom razdoblja mirovanja, usvajanjem ispravnih tehnika i ovaj se zadatak može lako riješiti. Nadamo se da će ovaj sveobuhvatni vodič pomoći u otklanjanju eventualnih nedoumica vezanih uz uzgoj frezija i potaknuti što veći broj ljudi da se upuste u uzgoj ovog čudesnog cvijeta. Pripremite se za mirisno i šareno putovanje u svijet frezija!
Botaničke karakteristike frezije
Rod frezija (Freesia) broji otprilike 16-20 vrsta, od kojih sve potječu iz južnog dijela Afrike, točnije iz regije Cape. To su višegodišnje, zeljaste biljke koje se razvijaju iz karakterističnih podzemnih stabljika zvanih gomolji (cormus). Gomolj je zapravo modificirana podzemna stabljika koja skladišti hranjive tvari i omogućuje biljci da preživi nepovoljna razdoblja. Ovi gomolji su stožastog ili zaobljenog oblika i zaštićeni su vlaknastom, suhom ovojnicom. Svake godine iznad starog gomolja formira se novi, dok se donji postupno troši.
Listovi frezije su uski, sabljasti, obično svijetlozelene boje i lepezasto raspoređeni na kratkoj nadzemnoj stabljici. Duljina listova može varirati ovisno o sorti i uvjetima uzgoja, ali se obično kreće između 10-30 cm. Habitus biljke je uglavnom rahli, graciozan, što doprinosi njezinom elegantnom izgledu. Važno je napomenuti da je cjelovitost listova ključna za fotosintezu, koja osigurava energiju za cvatnju i razvoj novog gomolja.
Najkarakterističniji i najcjenjeniji dio frezija su njihovi cvatovi. Cvjetovi tvore jednostrani klasasti cvat, koji se nalazi na vitkoj, često razgranatoj stabljici. Ovaj oblik cvata, gdje se cvjetovi otvaraju u jednom nizu, gledajući u istom smjeru, čini biljku posebno atraktivnom. Na jednoj stabljici obično se može razviti 5-10, pa čak i više cvjetova, koji se otvaraju postupno odozdo prema gore, osiguravajući tako dugo razdoblje cvatnje.
Sami cvjetovi su ljevkasti, zigomorfne simetrije, što znači da imaju samo jednu ravninu simetrije. Sastoje se od šest latica (tepala), koje su pri dnu srasle u cijev. Boja cvjetova može biti izuzetno raznolika; od bijele, preko žute, narančaste, ružičaste, crvene, pa sve do ljubičaste i plave u različitim nijansama, često s kontrastnom mrljom u ždrijelu. Mnoge sorte šire intenzivan, sladak, citrusni miris, što je jedna od njihovih glavnih privlačnosti.
Izbor sorti i boja
Oplemenjivanje frezija ima dugu povijest, čiji je rezultat danas izuzetno širok izbor sorti i boja dostupan vrtlarima. Izvorne divlje vrste, kao što su Freesia refracta (s bijelim ili žućkastozelenim cvjetovima i jakim mirisom) ili Freesia corymbosa, poslužile su kao osnova za stvaranje modernih hibrida. Ovi hibridi, koji se često navode pod nazivom Freesia x hybrida, objedinjuju povoljna svojstva različitih roditeljskih vrsta, kao što su veća veličina cvijeta, bogatija paleta boja i duža trajnost. Oplemenjivači neprestano rade na stvaranju novih i novijih varijanti koje su još otpornije ili posebnijeg izgleda.
Sorte frezija možemo grupirati prema više kriterija, primjerice prema boji cvijeta, veličini cvijeta ili strukturi cvijeta. Najpopularnije su možda klasične jednobojne varijante, poput snježnobijele ‘Alba’, sunčano žute ‘Buttercup’, vatreno crvene ‘Red Lion’ ili tamnoljubičaste ‘Blue Heaven’. Osim toga, postoje i dvobojne ili višebojne sorte kod kojih je rub latica ili dio ždrijela drugačije nijanse, stvarajući zanimljiv kontrast. Ove posebnije varijante mogu unijeti jedinstven ugođaj u cvjetne gredice ili bukete.
Prema strukturi cvijeta razlikujemo frezije s jednostrukim i punim cvjetovima. One s jednostrukim cvjetovima predstavljaju prirodniji, graciozniji izgled, dok se one s punim cvjetovima, kod kojih su prašnici djelomično transformirani u latice, mogu pohvaliti bujnijim cvjetnim glavicama, gotovo poput ruža. Popularne sorte s punim cvjetovima su, na primjer, ‘Double White’, ‘Rosalinde’ (ružičasta) ili ‘Volante’ (narančasta). Prilikom odabira vrijedi uzeti u obzir planiranu svrhu upotrebe: za rezani cvijet idealne su sorte s dugim stabljikama i velikim cvjetovima, dok za posude ili kao rubne biljke mogu biti prikladnije niže, kompaktnije rastuće sorte.
Prilikom odabira boje, osim individualnog ukusa, važan aspekt može biti i sklad s ostalim biljkama u vrtu. Tople boje poput žute, narančaste i crvene stvaraju živahno, veselo raspoloženje, dok hladnije nijanse poput plave, ljubičaste i bijele odišu mirnijom, elegantnijom atmosferom. Kombiniranjem frezija različitih boja možemo stvoriti atraktivne i skladne cvjetne skupine. Prilikom kupnje preporučljivo je odabrati zdrave gomolje iz pouzdanih izvora kako bismo osigurali uspješan uzgoj i obilnu cvatnju.
Optimalno vrijeme i način sadnje
Optimalno vrijeme za sadnju gomolja frezije uvelike ovisi o tome planiramo li ih uzgajati na otvorenom ili u posudama, te o klimatskim uvjetima. U Hrvatskoj, zbog osjetljivosti frezija na mraz, najranije vrijeme za sadnju na otvorenom preporučuje se nakon prestanka proljetnih mrazeva, obično od kraja travnja do sredine svibnja. Ako želimo postići raniju cvatnju, gomolje možemo već u ožujku predklijati u posudama, na svijetlom mjestu zaštićenom od mraza, a zatim pričekati povoljno vrijeme za sadnju na otvoreno. Važno je da temperatura tla prilikom sadnje dosegne 10-12 °C.
U slučaju sadnje u posude, vrijeme može biti fleksibilnije, jer biljke lakše možemo zaštititi od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ako želimo zimsku ili ranoproljetnu cvatnju, gomolje možemo posaditi već u jesen, tijekom rujna-listopada, i uzgajati ih na svijetlom, hladnom (10-15 °C) mjestu. U tom slučaju cvatnju možemo očekivati otprilike 10-12 tjedana nakon sadnje. Frezije se izuzetno dobro osjećaju u staklenicima ili zimskim vrtovima, gdje se temperatura i vlažnost zraka mogu bolje kontrolirati.
Sam proces sadnje zahtijeva pažljivu pripremu. Gomolje frezije treba postaviti u pripremljeno tlo s vrhom okrenutim prema gore. Dubina sadnje obično je dvostruka do trostruka visina gomolja, što znači otprilike 5-7 cm. Ako se posade preplitko, biljke mogu biti nestabilne, dok ako se posade preduboko, teže će niknuti i proizvesti slabiju cvatnju. Razmak između pojedinih gomolja trebao bi biti najmanje 5-10 cm kako bi se osigurao dovoljan prostor za rast i odgovarajuća cirkulacija zraka.
Nakon sadnje, tlo treba temeljito, ali pažljivo zaliti kako bi se zemlja oko gomolja dobro navlažila i potaknulo ukorjenjivanje. U početnom razdoblju izbjegavajte prekomjerno zalijevanje, jer stajaća voda može uzrokovati truljenje gomolja. U slučaju sadnje na otvorenom, preporučljivo je označiti mjesto sadnje kako bismo kasnije lakše pronašli biljke i kako tijekom plijevljenja ne bismo oštetili tek iznikle izdanke. Pravilna tehnika sadnje postavlja temelje za zdrav razvoj i obilnu cvatnju frezija.
Priprema i odabir odgovarajućeg tla
Jedan od osnovnih preduvjeta za uspješan uzgoj frezija je osiguravanje tla odgovarajuće kvalitete i strukture. Ove biljke preferiraju dobro drenirana, rahla tla bogata hranjivim tvarima. Previše zbijena, glinasta tla nisu idealna jer su sklona zadržavanju vode, što može dovesti do truljenja gomolja. S druge strane, previše pjeskovita tla brzo se isušuju i ne mogu adekvatno zadržati hranjive tvari, pa ih je također potrebno poboljšati.
Pripremu tla preporučljivo je započeti već nekoliko tjedana prije sadnje. U slučaju sadnje na otvorenom, odabrano područje treba duboko, najmanje 20-30 cm duboko, prekopati ili prorahliti. Time se poboljšava prozračnost tla i njegova sposobnost propuštanja vode. Tijekom prekopavanja uklonite korov i veće kamenje. Ako je tlo previše zbijeno, dodajte zreli kompost, pijesak ili perlit kako biste poboljšali strukturu. Ovi materijali pomažu u sprječavanju zadržavanja vode i osiguravaju korijenju potreban zrak.
Kako bi se povećao sadržaj hranjivih tvari u tlu, tijekom pripreme preporučljivo je umiješati organsko gnojivo, poput dobro zrelog stajskog gnoja ili komposta. Izbjegavajte korištenje svježeg, nezrelog gnoja, jer može oštetiti mlado korijenje i potaknuti razmnožavanje patogena. Organske tvari ne samo da opskrbljuju biljke hranjivim tvarima, već poboljšavaju i sposobnost tla da zadrži vodu te njegovu mrvičastu strukturu. Što se tiče pH vrijednosti tla, frezije preferiraju blago kiselo ili neutralno tlo (pH 6,0-7,0).
U slučaju uzgoja u posudama, koristite kvalitetan, univerzalni supstrat za cvijeće, koji možete dodatno poboljšati dodavanjem malo pijeska ili perlita za bolju drenažu. Važno je da posuda na dnu ima otvore za drenažu kako bi višak vode od zalijevanja mogao slobodno otjecati. Na dno posude možete staviti i sloj glinenih kuglica ili šljunka kako biste poboljšali drenažu. Pažljivo pripremljeno i odabrano tlo osigurava frezijama optimalne uvjete za rast, doprinoseći razvoju zdravog korijenskog sustava i bogatoj cvatnji.
Zahtjevi za svjetlošću i temperaturom
Frezije su biljke koje vole svjetlost, što znači da im je za obilnu cvatnju i zdrav razvoj potrebno mnogo sunčeve svjetlosti. Idealno im je najmanje 6 sati izravnog sunca dnevno. Ako ih posadimo na sjenovitije mjesto, stabljike im se mogu izdužiti, cvatnja može biti slabija, a boja cvjetova neće biti tako intenzivna. U slučaju frezija uzgajanih u posudama, odaberite sunčanu prozorsku dasku ili terasu gdje će dobivati dovoljno svjetlosti.
Temperatura je također ključni faktor u životnom ciklusu frezija. Za klijanje gomolja i vegetativni rast optimalna dnevna temperatura je oko 18-22 °C, dok je noću idealna nešto niža, 10-15 °C. Međutim, za indukciju cvatnje, odnosno formiranje cvjetnih pupova, potrebno je hladnije razdoblje tijekom kojeg se temperatura kreće između 8-12 °C nekoliko tjedana. To imitira zimsko razdoblje na njihovom prirodnom staništu.
Tijekom razdoblja cvatnje, frezije preferiraju umjereno toplu temperaturu između 15-20 °C. Previsoka temperatura, posebno ako je praćena niskom vlagom zraka, može skratiti vrijeme cvatnje i dovesti do bržeg venuća cvjetova. Izbjegavajte držanje biljaka na propuhu, kao i nagle promjene temperature, jer to može uzrokovati stres za biljku. Uravnoteženi temperaturni uvjeti doprinose trajnosti cvjetova i intenzitetu njihovog mirisa.
Na kraju vegetacijskog razdoblja, nakon što listovi požute i osuše se, gomolji ulaze u stanje mirovanja. U tom razdoblju gomoljima su potrebni topli, suhi uvjeti za pravilno sazrijevanje i pripremu za sljedeću sezonu. Ova cikličnost, izmjena hladnijih i toplijih razdoblja, neophodna je za uspješno, iz godine u godinu, cvjetanje frezija. Točno poznavanje i osiguravanje zahtjeva za svjetlošću i temperaturom stoga je od temeljne važnosti pri uzgoju ovih čudesnih cvjetova.
Zalijevanje i vlažnost zraka
Potreba frezija za vodom varira ovisno o razvojnoj fazi biljke, stoga zalijevanje uvijek treba prilagoditi trenutnim potrebama. Nakon sadnje, do nicanja, gomolje zalijevajte samo umjereno kako biste spriječili truljenje. Čim se pojave prvi izdanci i započne rast, postupno povećavajte količinu vode za zalijevanje. Najintenzivnija opskrba vodom potrebna im je u razdoblju prije cvatnje i tijekom cvatnje, kada tlo treba održavati stalno blago vlažnim.
Važno je da se gornji sloj tla između zalijevanja malo osuši kako bi se izbjeglo stajanje vode, što može dovesti do gušenja korijena i gljivičnih oboljenja. Za zalijevanje koristite po mogućnosti vodu sobne temperature, meku vodu, poput kišnice ili odstajale vode iz slavine. Zalijevanje u ranim jutarnjim satima je najidealnije, jer tako listovi imaju vremena osušiti se tijekom dana, smanjujući rizik od gljivičnih infekcija. Prilikom zalijevanja nastojte vodu usmjeriti izravno na tlo, izbjegavajući vlaženje listova i cvjetova.
Frezije vole umjereno vlažno okruženje, posebno tijekom razdoblja cvatnje. Niska vlažnost zraka, osobito u grijanim prostorijama, može dovesti do bržeg venuća cvjetova i sušenja pupova. Za povećanje vlažnosti zraka može se primijeniti nekoliko metoda. U slučaju biljaka uzgajanih u posudama, posudu možemo staviti na podložak napunjen vodom i šljunkom, tako da dno posude ne dolazi u izravan kontakt s vodom. Prskanje listova također može pomoći, ali to treba raditi pažljivo, finom maglicom, i izbjegavati prskanje cvjetova.
Nakon završetka cvatnje, kada listovi počnu žutjeti i sušiti se, postupno smanjite zalijevanje. U ovoj fazi biljka povlači hranjive tvari u gomolj i priprema se za razdoblje mirovanja. Prije vađenja gomolja, pustite da se tlo potpuno osuši. Pravilna praksa zalijevanja i regulacije vlažnosti zraka neophodna je za zdrav razvoj frezija, obilnu cvatnju i pripremu gomolja za sljedeću sezonu.
Opskrba hranjivim tvarima i gnojidba
Frezije, posebno moderni hibridi s velikim cvjetovima, biljke su koje zahtijevaju mnogo hranjivih tvari, stoga je redovita i uravnotežena opskrba hranjivim tvarima neophodna za obilnu cvatnju i snažan, zdrav rast. Već prilikom sadnje važno je osigurati odgovarajuću razinu hranjivih tvari u tlu. Kao što smo ranije spomenuli, tijekom pripreme tla prije sadnje, unošenje zrelog organskog gnojiva ili komposta pruža izvrsnu osnovu. Ova organska tvar polako se razgrađuje, postupno opskrbljujući biljku potrebnim hranjivim elementima.
Tijekom vegetacijskog razdoblja, od pojave izdanaka, potrebna je redovita dopunska gnojidba. U početku, u fazi rasta, preporučuje se uravnoteženo opće gnojivo s višim udjelom dušika, koje potiče razvoj snažnog lišća i stabljike. Kasnije, u razdoblju formiranja pupova, prijeđite na tekuće gnojivo za poticanje cvatnje s višim udjelom fosfora i kalija. Fosfor je ključan za formiranje cvjetova i korijena, dok kalij jača otpornost biljke i poboljšava kvalitetu cvjetova.
Tekuću gnojidbu obično provodimo svaka dva ili tri tjedna, prema uputama proizvođača korištenog pripravka. Važno je ne prekoračiti preporučenu dozu, jer prekomjerna gnojidba može oštetiti korijenje i poremetiti ravnotežu hranjivih tvari u biljci. Tekuće gnojivo uvijek primjenjujte na vlažno tlo kako biste izbjegli opekline korijena. Tijekom cvatnje također možemo nastaviti s umjerenom nadopunom hranjivih tvari kako bi biljka imala dovoljno energije za razvoj cvjetova i gomolja.
Nakon cvatnje, kada listovi počnu žutjeti, više ne dodajemo hranjive tvari, jer se biljka tada priprema za razdoblje mirovanja. Odgovarajuća i uravnotežena opskrba hranjivim tvarima tijekom vegetacijskog razdoblja ne utječe samo na cvatnju u tekućoj sezoni, već doprinosi i tome da gomolji pohrane dovoljno hranjivih tvari za uspješno nicanje i cvatnju sljedeće godine. Obratite pažnju na signale biljke, poput žućenja listova ili slabog rasta, koji mogu ukazivati na nedostatak hranjivih tvari, te po potrebi korigirajte praksu gnojidbe.
Poticanje cvatnje i njega cvjetova
Poticanje bogate i dugotrajne cvatnje frezija zahtijeva sklad više čimbenika. Kao što smo ranije raspravljali, odgovarajući svjetlosni i temperaturni uvjeti, uravnoteženo zalijevanje i opskrba hranjivim tvarima od temeljne su važnosti. Posebno je bitno osigurati hladnije razdoblje potrebno za indukciju cvatnje, nakon čega biljke formiraju cvjetne pupove. Osim toga, redovita provjera biljaka i rano tretiranje eventualno prisutnih bolesti ili štetnika također doprinose maksimiziranju potencijala cvatnje.
Kada frezije razviju cvjetnu stabljiku, pobrinite se da biljke dobiju dovoljnu potporu, posebno sorte koje rastu više i imaju velike cvjetove. Tanke, vitke stabljike lako se mogu saviti ili slomiti pod težinom cvjetova. Možete koristiti tanke bambusove štapove ili posebne potpore za biljke, za koje pažljivo privežite stabljike. To ne samo da štiti cjelovitost cvjetova, već i daje estetski privlačniji izgled skupini biljaka.
Rezanje cvjetova za vazu također je važan dio njege, a nekim praktičnim savjetima možemo produžiti njihov životni vijek. Frezije je preporučljivo rezati kada su se donja jedan ili dva cvijeta na cvatu već otvorila, a ostali su još u pupoljku. Koristite oštar nož ili škare, a rezanje obavite rano ujutro ili kasno navečer, kada su biljke zasićene vodom. Rezane stabljike odmah stavite u mlaku vodu i koso odrežite krajeve stabljika kako biste povećali površinu za upijanje vode.
Vodu u vazi s frezijama mijenjajte svakodnevno ili svaki drugi dan, i svaki put odrežite mali dio s krajeva stabljika. Korištenje posebne otopine za rezano cvijeće također može značajno produžiti životni vijek i svježinu cvjetova. Izbjegavajte postavljanje vaza na izravnu sunčevu svjetlost ili blizu izvora topline, kao i blizinu zrelog voća, jer etilen ubrzava venuće. Pravilno njegovane, rezane frezije mogu svojim prekrasnim mirisom i bojama krasiti naš dom čak tjedan do tjedan i pol dana.
Zaštita od bolesti i štetnika
Iako su frezije relativno otporne biljke, određene bolesti i štetnici povremeno ih mogu napasti, posebno ako uvjeti uzgoja nisu optimalni. Prevencija je uvijek najbolja strategija obrane. To uključuje kupnju zdravih gomolja iz provjerenih izvora, primjenu odgovarajućeg plodoreda (ako je moguće), osiguravanje tla s dobrom drenažom, te izbjegavanje prevelike gustoće sadnje, što potiče dobru cirkulaciju zraka među biljkama.
Među najčešće gljivične bolesti spadaju fuzarijska trulež gomolja (Fusarium oxysporum), koja uzrokuje propadanje gomolja i korijenja, te siva plijesan (Botrytis cinerea), koja uglavnom napada cvjetove i listove u vlažnom, hladnom vremenu. Protiv fuzarija možemo se boriti uklanjanjem zaraženih gomolja i zamjenom tla, ili tretiranjem gomolja fungicidom prije sadnje. Siva plijesan može se spriječiti održavanjem biljaka suhima, osiguravanjem dobre ventilacije i trenutnim uklanjanjem zaraženih dijelova biljke. U slučaju jače zaraze može biti potrebno i prskanje fungicidom.
Od štetnika probleme mogu uzrokovati lisne uši, crveni pauk i tripsi. Lisne uši sišu sokove iz mladih izdanaka i listova, uzrokujući deformacije i stvaranje medne rose, što privlači mrave i potiče razvoj čađave plijesni. Crveni pauk se razmnožava u suhim, toplim uvjetima, stvarajući finu paučinu na naličju listova i svojim sisanjem uzrokujući žućenje i opadanje listova. Tripsi su sitni, leteći insekti koji oštećuju cvjetove i listove, ostavljajući za sobom srebrnaste mrlje i deformacije.
U slučaju blage zaraze štetnicima možemo pokušati s biološkim metodama suzbijanja, poput naseljavanja bubamara protiv lisnih ušiju, ili ispiranjem zaraženih dijelova mlazom vode. U tvrdokornijim slučajevima može biti potrebna primjena insekticida, ali uvijek postupajte oprezno, poštujući upute za uporabu. Važna je redovita provjera kako bismo probleme uočili i tretirali što je prije moguće, minimizirajući time štetu i osiguravajući zdrav razvoj naših frezija.
Prezimljava_nje_ i skladištenje gomolja
Budući da frezije potječu iz Južne Afrike i osjetljive su na mraz, u klimatskim uvjetima Hrvatske njihove gomolje treba u jesen izvaditi i prezimiti na mjestu zaštićenom od mraza. Vrijeme za vađenje gomolja dolazi kada listovi biljke požute i osuše se, što se obično događa 6-8 tjedana nakon cvatnje. To signalizira da su gomolji sazreli i spremni za razdoblje mirovanja. Pažljivo iskopajte gomolje iz zemlje, pazeći da ih ne oštetite.
S izvađenih gomolja uklonite ostatke zemlje i osušene biljne dijelove. Ostavite ih nekoliko dana da se suše na dobro prozračenom, toplom, sjenovitom mjestu. Ovaj proces sušenja pomaže u sprječavanju truljenja tijekom skladištenja. S potpuno osušenih gomolja pažljivo odvojite stari, osušeni matični gomolj i eventualno formirane sitne mlade gomoljčiće, koje kasnije možemo koristiti za razmnožavanje. Za daljnje skladištenje ostavite samo zdrave, neoštećene, čvrste gomolje.
Očišćene i osušene gomolje frezije možemo skladištiti u papirnatim vrećicama, mrežastim vrećama ili u jednom sloju na pladnju, okružene suhim tresetom, piljevinom ili vermikulitom. Skladišni medij pomaže u očuvanju vlažnosti gomolja i štiti ih od fizičkih oštećenja. Mjesto za skladištenje treba biti tamno, suho, hladno, ali zaštićeno od mraza. Idealna temperatura skladištenja je između 12-15 °C. Na toplijem mjestu gomolji mogu prerano proklijati, dok ih preniska temperatura može oštetiti.
Tijekom skladištenja redovito, barem jednom mjesečno, provjeravajte gomolje i uklonite eventualno pljesnive ili omekšale primjerke kako biste spriječili širenje zaraze. Pravilno prezimljeni gomolji mogu se u proljeće ponovno posaditi i ponovno nas obradovati prekrasnim cvjetovima. Pažljivo prezimljavanje ključno je za uspješan uzgoj frezija iz godine u godinu, omogućujući nam da naše omiljene sorte sačuvamo dugi niz godina.
Metode razmnožavanja
Frezije se mogu razmnožavati na više načina, no najčešće se razmnožavaju mladim gomoljčićima ili sjemenom. Obje metode imaju svoje prednosti i nedostatke, kao i specifične tehnike koje je vrijedno poznavati ako želimo proširiti našu kolekciju frezija ili isprobati nove sorte. Najraširenija i najjednostavnija metoda je razmnožavanje mladim gomoljčićima, koja rezultira točnim kopijama matične biljke.
Mladi gomoljčići, poznati i kao kćeri-gomolji, formiraju se sa strane matičnog gomolja, pri njegovoj bazi, tijekom vegetacijskog razdoblja. Mogu se odvojiti od matičnog gomolja prilikom vađenja i čišćenja gomolja. Za daljnje razmnožavanje koristite samo zdrave, dobro razvijene mlade gomoljčiće. Manji mladi gomoljčići obično cvjetaju tek u drugoj ili trećoj godini, dok veći mogu cvjetati čak i sljedeće sezone. Mlade gomoljčiće treba skladištiti i saditi na isti način kao i zrele gomolje.
Razmnožavanje frezija sjemenom je duži proces koji zahtijeva više strpljenja, ali pruža mogućnost stvaranja novih biljaka s jedinstvenim svojstvima, posebno ako koristimo sjeme iz vlastitog križanja. Sjeme možemo sijati u proljeće ili jesen u dobro drenirani, rahli supstrat za sjetvu. Za klijanje sjemena potrebna je topla (oko 20-22 °C) i vlažna okolina. Klijanje obično traje 3-6 tjedana. Mlade presadnice treba pažljivo njegovati, osiguravajući im odgovarajuću svjetlost i vlagu.
Frezije uzgojene iz sjemena obično dosežu veličinu sposobnu za cvatnju tek u drugoj ili trećoj godini. U prvoj godini razvijaju sitne gomolje, koje na kraju sezone treba izvaditi i sljedećeg proljeća ponovno posaditi. Iako je ova metoda dugotrajnija, izvrsna je prilika za vrtlare sklone eksperimentiranju. Važno je napomenuti da potomci uzgojeni iz sjemena hibridnih sorti ne moraju nužno naslijediti sva svojstva roditeljskih biljaka, pa rezultat može donijeti i iznenađenja. Bilo da pokušavamo s mladim gomoljčićima ili sjetvom sjemena, uspješno razmnožavanje uvijek predstavlja veliku radost za ljubitelje biljaka.
