Abesinska gladiola, poznata i kao mirisna gladiola ili znanstvenim imenom Gladiolus callianthus (ranije Acidanthera murielae), uistinu je posebna i elegantna biljka koja svojim egzotičnim izgledom i opojnim mirisom može uljepšati svaki vrt. Potječe s planinskih područja istočne Afrike, gdje nakon ljetnih kiša otvara svoje snježnobijele cvjetove ukrašene kestenjastom mrljom u grlu, zvjezdastog oblika. Uz pravilnu njegu i ti možeš biti dio ovog čuda, a ovaj krhki, ali zahvalni ljepotan može postati dragulj tvog vrta. Upoznaj se detaljnije s ovom biljkom kako bi, otkrivši sve njezine tajne, svake godine nagradila najbogatijom mogućom cvatnjom. Njezina njega zahtijeva određenu pažnju, ali krajnji rezultat vrijedi svakog truda, jer postoji malo ljetnih cvjetova koji se mogu mjeriti s njom po eleganciji i mirisu.
S botaničkog stajališta pripada obitelji perunika (Iridaceae) i u bliskom je srodstvu s dobro poznatim vrtnim gladiolama, ali se izgledom i mirisom značajno razlikuje od njih. Dok su tradicionalne gladiole često robusne i upadljivih boja, abesinska gladiola predstavlja prozračniju, finiju ljepotu. Na njezinim vitkim stabljikama obično se razvija 6-12 cvjetova koji se postupno otvaraju, pa možeš očekivati dugo razdoblje cvatnje. Njezin poseban miris najviše se osjeća u večernjim satima, ispunjavajući vrt i terasu finom, slatkastom aromom.
Na svom prirodnom staništu, na planinskim livadama i stjenovitim padinama Etiopije i Malavija, cvjeta tijekom ljetnog monsuna, kada prevladavaju obilne oborine i toplo vrijeme. Ovi uvjeti određuju i njezine potrebe u vrtu: voli sunce, dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje tijekom vegetacijske sezone. Iako je egzotičnog podrijetla, uspješno se može uzgajati i u našim klimatskim uvjetima, pod uvjetom da se pridržavaš nekoliko osnovnih pravila njege, posebno u pogledu prezimljavanja, jer kod nas nije otporna na zimu.
Uzgoj abesinske gladiole nije samo vrtlarski zadatak, već i svojevrsno uspostavljanje odnosa s ovom posebnom biljkom. Promatrati njezin razvoj, osigurati joj optimalne uvjete, a zatim uživati u njezinim cvjetovima i udisati njezin slatki miris – sve to ispunjava vrtlara radošću. U ovom članku detaljno ću te provesti kroz sve važne korake njege abesinske gladiole kako bi i ti mogao doživjeti ovo prekrasno iskustvo i ponosno se hvaliti ovom jedinstvenom biljkom u svom vrtu.
Odabir idealnog mjesta za sadnju
Jedan od najvažnijih čimbenika za abesinsku gladiolu je odgovarajuća količina sunčeve svjetlosti. Ova biljka izrazito voli svjetlost, stoga odaberi mjesto u svom vrtu gdje će dobivati najmanje 6-8 sati izravnog sunca dnevno. Na sjenovitijim, polusjenovitim mjestima njezin rast može biti usporen, a cvatnja može izostati ili biti znatno slabija. Južne i jugozapadne pozicije obično su idealne za nju, gdje sunčeve zrake najduže dopiru.
Kvaliteta tla također je ključna za zdrav razvoj abesinske gladiole. Najviše joj odgovaraju dobro drenirana, rahla tla bogata humusom. Stajaća voda može biti kobna za gomolje jer lako može uzrokovati truljenje. Ako je tlo u tvom vrtu zbijeno, glinasto, prije sadnje svakako ga poboljšaj pijeskom, kompostom ili zrelim stajskim gnojem kako bi osigurao odgovarajuću drenažu i sadržaj hranjivih tvari. Idealna pH vrijednost je blago kisela ili neutralna (pH 6.0-7.0).
Iako voli toplinu i sunce, preporučljivo ju je zaštititi od jakih, olujnih vjetrova. Njezine vitke, visoke stabljike i cvjetovi koji se na njima razvijaju lako se mogu oštetiti ili čak slomiti uslijed jačeg vjetra. Posadi je na zaštićeno mjesto, primjerice uz zid ili ogradu, ili u zavjetrinu viših, grmolikih biljaka. Ako takva mogućnost ne postoji, kasnije će možda biti potrebno poduprijeti cvjetne stabljike kolcima kako bi se spriječilo njihovo polijeganje.
Važan aspekt može biti i odabir susjednih biljaka ako je planiraš saditi u mješovitu gredicu. Lijepo izgleda s drugim ljetnim cvijećem, primjerice jednogodišnjim biljkama ili nižim trajnicama koje je neće zasjeniti i neće se previše natjecati s njom za svjetlost i hranjive tvari. Pripazi da susjedne biljke imaju slične potrebe u pogledu tla i opskrbe vodom. Uz estetski sklad, pravilno kombiniranje može pomoći i u odbijanju štetnika.
Priprema i sadnja gomolja
Temelj zdravih i snažnih biljaka je kvalitetan sadni materijal, stoga posebnu pažnju posveti odabiru gomolja. Prilikom kupnje traži gomolje koji su tvrdi, neoštećeni i bez plijesni, oštećenja ili znakova truljenja. Veći gomolji obično daju više cvjetova i snažnije se razvijaju. Nabavi ih iz pouzdanih vrtnih centara ili internetskih izvora kako bi bio siguran u kvalitetu i sortnu autentičnost.
Idealno vrijeme za sadnju je nakon što prođu proljetni mrazevi, obično od kraja travnja do sredine svibnja, kada se tlo dovoljno zagrije (najmanje 10-12 °C). Prerana sadnja u hladno, vlažno tlo može dovesti do truljenja gomolja. Ako želiš biti siguran, pričekaj dok dnevne temperature trajno ne prijeđu 15 °C. Neki vrtlari pokušavaju s predsadnjom, sadeći gomolje u posude na svijetlom, toplom mjestu, čime mogu postići raniju cvatnju.
Dubina sadnje i razmak također su važni čimbenici. Općenito pravilo je da gomolje sadiš na dubinu od otprilike 8-10 cm, s vrhom prema gore. Razmak između gomolja trebao bi biti najmanje 10-15 cm kako bi biljke imale dovoljno prostora za razvoj i kako bi bila osigurana odgovarajuća cirkulacija zraka, što pomaže u prevenciji gljivičnih bolesti. Ako ih sadiš u skupinama, postići ćeš efektniji dojam nego da ih sadiš pojedinačno.
Priprema tla prije sadnje je neophodna. Temeljito prekopaj odabrano područje na dubinu od najmanje 20-25 cm i umiješaj zreli kompost ili kvalitetnu zemlju za cvijeće kako bi poboljšao strukturu i sadržaj hranjivih tvari u tlu. Ako tvoje tlo ima tendenciju zadržavanja previše vode, dodavanje sloja pijeska ili sitnog šljunka na dno sadne jame može pomoći u poboljšanju drenaže. Temeljita priprema isplatit će se snažnim rastom biljaka.
Vodič za zalijevanje
Potreba abesinske gladiole za vodom varira ovisno o fazi rasta. Nakon sadnje gomolja, u početku zalijevaj samo umjereno dok se ne pojave izdanci, kako bi izbjegao truljenje. Čim biljka krene u aktivni rast i pojave se listovi, te tijekom razvoja cvjetnih stabljika i cvatnje, zahtijeva redovitu i obilnu opskrbu vodom. Tlo održavaj ravnomjerno vlažnim, ali ne smije biti natopljeno vodom.
Najbolje prakse zalijevanja uključuju zalijevanje rano ujutro ili kasno poslijepodne, kada je gubitak isparavanjem manji. Zalijevaj izravno uz podnožje biljke, duboko natapajući tlo kako bi voda dospjela do korijenske zone. Izbjegavaj vlaženje listova i cvjetova, posebno u večernjim satima, jer to pogoduje razvoju gljivičnih bolesti poput pepelnice ili sive plijesni. Jedno temeljito, duboko zalijevanje bolje je od više plitkih.
Važno je prepoznati znakove prekomjernog i nedovoljnog zalijevanja. Najčešći simptom prekomjernog zalijevanja je žućenje i venuće listova, zaustavljanje rasta i truljenje korijena. Kod nedovoljno zalivene biljke listovi također venu, smeđe na rubovima, a cvatnja može biti slaba ili pupoljci mogu otpasti. Promatraj reakcije svojih biljaka i prilagodi učestalost i količinu zalijevanja vremenskim uvjetima i stanju tla.
Za očuvanje vlage u tlu primijeni malčiranje. Rasprostri sloj organskog malča debljine 5-7 cm, poput borove kore, komposta ili slame, oko biljaka, pazeći da malč ne dodiruje izravno stabljike. Malč ne samo da zadržava vodu u tlu, već pomaže i u suzbijanju korova te stabilizaciji temperature tla, što je posebno korisno tijekom vrućih ljetnih dana.
Opskrba hranjivima i gnojidba
Abesinska gladiola zahvalno će reagirati na redovitu prihranu, posebno u razdoblju prije i tijekom cvatnje. Kako bi obilno cvjetala i razvila zdrave gomolje za sljedeću godinu, potrebna su joj uravnotežena hranjiva. Najvažniji makroelementi su dušik (N) za razvoj listova, fosfor (P) za formiranje korijena i cvjetova, te kalij (K) za opću otpornost i kvalitetu cvijeta. Osim toga, u manjim količinama potrebni su joj i mikroelementi.
Odaberi kvalitetno gnojivo namijenjeno cvatućim biljkama, koje ima uravnotežen omjer NPK, ili ono u kojem je sadržaj fosfora i kalija nešto viši. Izbjegavaj gnojiva s previsokim udjelom dušika jer ona mogu rezultirati bujnim lišćem na štetu cvatnje. Kao organsku alternativu možeš koristiti zreli kompost, koštano brašno (bogato fosforom) ili pepeo od drveta (bogato kalijem), koje pažljivo umiješaj u gornji sloj tla.
Gnojidbu započni kada izdanci dosegnu visinu od 10-15 cm i ponavljaj svaka 2-3 tjedna sve do cvatnje. Nakon završetka cvatnje više ne dodavaj prihranu kako bi se gomolji mogli pravilno pripremiti za zimski odmor. Uvijek slijedi upute na pakiranju odabranog gnojiva o doziranju i načinu primjene. Tekuća gnojiva obično se primjenjuju razrijeđena s vodom za zalijevanje, dok se granulirana gnojiva ravnomjerno rasipaju oko biljaka, zatim se unose u tlo i zalijevaju.
Važno je izbjegavati prekomjernu gnojidbu jer ona može više štetiti nego koristiti. Previše hranjivih tvari, posebno kod umjetnih gnojiva, može spržiti korijenje, što može dovesti do propadanja biljke. Znakovi prekomjerne gnojidbe mogu biti ožegotine na listovima, naglo zaustavljanje rasta ili opće slabljenje biljke. Ako sumnjaš na prekomjernu gnojidbu, temeljito isperi tlo čistom vodom kako bi isprao višak soli.
Potpora rastu i njega
Kako abesinska gladiola raste i počinje razvijati svoje vitke cvjetne stabljike, može postati potrebno poduprijeti ih, posebno na vjetrovitim mjestima ili ako biljke narastu posebno visoko. Pod težinom cvjetova stabljike se mogu saviti ili čak slomiti. Možeš koristiti tanke bambusove kolce, metalne potpore za biljke ili posebne potpore za cvijeće. Potporu pažljivo zabodi u tlo pored biljke prije nego što se cvjetna stabljika potpuno razvije kako ne bi oštetio gomolj ili korijenje.
Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova, odnosno “deadheading”, korisno je iz više razloga. S jedne strane, čini biljku estetski privlačnijom, a s druge strane sprječava da biljka troši energiju na stvaranje sjemena, umjesto toga je usmjeravajući na razvoj daljnjih cvjetova ili jačanje gomolja. Pažljivo otkidaj ili odreži uvenule cvjetove sa stabljike, pazeći da ne oštetiš pupoljke u razvoju. Ako je cijeli cvat ocvao, možeš odrezati i cvjetnu stabljiku.
Korovi se neprestano natječu s kulturnim biljkama za vodu, hranjive tvari i svjetlost, stoga je važno redovito plijevljenje oko abesinske gladiole. Uklanjanje korova posebno je bitno tijekom aktivne faze rasta. Po mogućnosti plijevi ručno, pažljivo izvlačeći korov s korijenom kako ne bi oštetio plitko smješteno korijenje ili gomolje gladiole. Malčiranje može uvelike pomoći u suzbijanju korova, smanjujući vrijeme provedeno u plijevljenju.
Redovito pregledavanje biljaka pomaže u ranom prepoznavanju i rješavanju mogućih problema. Promatraj listove, stabljike i cvjetove, tražeći znakove stresa, bolesti ili napada štetnika. Pravovremeno uočene promjene, poput žućenja listova, pjegavosti ili pojave štetnika, često se lakše rješavaju brzom intervencijom. Proaktivna briga doprinosi očuvanju zdravlja biljaka i obilnoj cvatnji.
Zaštita od štetnika i bolesti
Abesinsku gladiolu napada relativno malo štetnika, ali na neke vrijedi obratiti pažnju. Najčešći problem mogu uzrokovati tripsi, koji su sitni leteći kukci i sišu sokove na listovima i cvjetovima, ostavljajući za sobom srebrnaste mrlje i deformacije. Osim toga, mogu se pojaviti i lisne uši te crveni pauk, posebno za vrijeme toplog i suhog vremena. Rano prepoznavanje štetnika ključno je za učinkovitu zaštitu.
Prilikom suzbijanja štetnika teži ekološki prihvatljivim rješenjima. Kod blage zaraze može pomoći ispiranje štetnika mlazom vode ili prskanje otopinom insekticidnog sapuna (kalijev sapun). Pripravci na bazi neem ulja također mogu biti učinkoviti protiv mnogih štetnika. U slučaju teže zaraze, ako biološke metode ne daju rezultate, možeš razmotriti upotrebu ciljanih, sistemičnih ili kontaktnih insekticida, uvijek se pridržavajući uputa za uporabu i sigurnosnih mjera.
Od gljivičnih bolesti najčešće su hrđa gladiole, botritis (siva plijesan) i trulež gomolja. Hrđa uzrokuje narančaste ili smeđe pustule na listovima, dok botritis stvara sivu, pljesnivu prevlaku na cvjetovima i listovima, posebno za vrijeme vlažnog, sparnog vremena. Trulež gomolja najčešće uzrokuje prekomjerno zalijevanje ili loše drenirano tlo. Prevencija je i ovdje ključna: osiguraj dobru cirkulaciju zraka između biljaka, izbjegavaj zalijevanje listova i sadi u dobro drenirano tlo.
Za prevenciju bolesti važno je primjenjivati odgovarajuću agrotehniku. Pazi na plodored, ako je moguće, ne sadi gladiolu na isto mjesto više godina zaredom. Gomolje prije skladištenja temeljito osuši i skladišti samo zdrave, neoštećene gomolje. Jesensko uklanjanje lišća i trenutno uklanjanje zaraženih biljnih dijelova također pomažu smanjiti šanse za prezimljavanje patogena. Zdrava, dobro njegovana biljka uvijek je otpornija na bolesti i štetnike.
Čudo cvatnje i njega rezanog cvijeća
Cvatnja abesinske gladiole obično traje od druge polovice ljeta, od kolovoza do rujna, a ponekad čak i do listopada, ovisno o vremenu sadnje i vremenskim uvjetima. Vitke stabljike na kojima se jedan iznad drugog otvaraju zvjezdasti, snježnobijeli cvjetovi, čiju sredinu krasi tamnocrvena ili kestenjasta mrlja, pružaju zadivljujući prizor. Prava čarolija, međutim, počinje u večernjim satima kada cvjetovi ispuštaju intenzivan, sladak miris koji podsjeća na jasmin, ispunjavajući vrt i terasu.
Ako je želiš koristiti kao rezano cvijeće, najbolje vrijeme za rezanje cvjetova je rano ujutro ili kasno navečer, kada je biljka zasićenija vodom. Odaberi stabljike na kojima su donja 1-2 cvijeta već otvorena, a ostali su još u pupoljku. Oštrim nožem ili škarama za rezidbu odreži stabljike ukoso kako bi povećao površinu za upijanje vode. Odmah ih stavi u kantu s vodom kako bi izbjegao stvaranje mjehurića zraka u stabljici, što bi ometalo upijanje vode.
Za produljenje trajnosti rezanih cvjetova abesinske gladiole možeš poduzeti nekoliko jednostavnih koraka. Prije nego što ih staviš u vazu, pod vodom odreži 1-2 cm s kraja stabljika. Ukloni listove koji bi bili ispod razine vode kako bi spriječio truljenje i zagađenje vode. Koristi sredstvo za produljenje trajnosti cvijeća u vodi za vazu ili ga napravi sam dodavanjem malo šećera i nekoliko kapi izbjeljivača. Vodu mijenjaj svakodnevno ili svaki drugi dan i pritom uvijek malo odreži krajeve stabljika.
Abesinska gladiola prekrasno izgleda i kao rezano cvijeće te može biti elegantan, mirisni ukras tvog doma. Prekrasno izgleda i u jednostavnoj staklenoj vazi, ali se dobro snalazi i u mješovitim buketima. Postavi vazu na mjesto gdje je možeš često promatrati i gdje će se njezin miris osjetiti, ali izbjegavaj izravnu sunčevu svjetlost i propuh jer oni mogu skratiti njezin vijek trajanja. Mirisni oblak unesen u tvoj dom svaki put će te podsjetiti na ovaj poseban dragulj tvog vrta.
Vađenje i prezimljavanje gomolja
Abesinska gladiola kod nas nije otporna na zimu, stoga se njezini gomolji moraju izvaditi prije prvih mrazeva i pravilno prezimiti. Optimalno vrijeme za vađenje gomolja obično je kraj listopada ili početak studenog, nakon što listovi biljke požute i osuše se, ali prije nego što se tlo trajno smrzne. To je znak da je biljka završila vegetacijsku sezonu i da su gomolji uskladištili dovoljno hranjivih tvari za zimski odmor i rast sljedeće godine.
Vađenje gomolja zahtijeva oprez. Vilama za kopanje prorahlite tlo oko biljke, na dovoljnoj udaljenosti kako ne biste oštetili gomolje. Pažljivo izvadite cijelu biljku s gomoljem iz zemlje. Otresite višak zemlje s nje, ali ih nemojte prati jer vlaga može uzrokovati truljenje tijekom skladištenja. Stabljiku odrežite na otprilike 5-10 cm iznad gomolja.
Izvađene gomolje potrebno je temeljito osušiti, odnosno “dozrijevati” prije skladištenja. Raširite ih u jednom sloju na dobro prozračenom, suhom, mjestu bez mraza, primjerice u šupi, garaži ili na natkrivenoj terasi. Ostavite ih da se suše nekoliko tjedana (2-3 tjedna) dok se ostatak stabljike i korijenja potpuno ne osuše i lako se mogu ukloniti. Zatim pažljivo očistite gomolje od osušene zemlje, starog korijenja i ostataka stabljike. Tada možete odvojiti i eventualno formirane sitne kćeri gomolje (kormele), koje možete zasebno skladištiti i posaditi u proljeće.
Očišćene i osušene gomolje treba skladištiti na hladnom, suhom, tamnom i dobro prozračenom mjestu tijekom zimskih mjeseci. Idealna temperatura skladištenja je između 5-10 °C. Možete ih čuvati u papirnatim vrećicama, kartonskim kutijama ili mrežastim vrećama, ili eventualno u sanduku obloženom slojem suhog treseta, pijeska ili piljevine kako biste ih zaštitili od isušivanja i mraza. Povremeno provjeravajte gomolje tijekom zime i uklonite eventualno trule ili pljesnive primjerke kako biste spriječili širenje zaraze.
Metode razmnožavanja
Najčešći i najjednostavniji način razmnožavanja abesinske gladiole je korištenje kćeri gomolja, poznatih i kao kormele. Ovi sitni gomolji formiraju se na dnu ili sa strane glavnog gomolja (majčinskog gomolja) krajem vegetacijske sezone. Kada u jesen vadite i čistite gomolje, ovi sitni kćeri gomolji lako se odvajaju. Sakupite ih i, slično kao velike gomolje, prezimite ih na suhom, hladnom mjestu.
U proljeće kćeri gomolje možete posaditi slično kao velike gomolje, ali nešto plićje (oko 3-5 cm duboko) i gušće u zasebnu gredicu ili posudu. Prve godine iz ovih malih gomolja obično se još ne razvija biljka sposobna za cvatnju, već energiju usmjeravaju na rast gomolja. Redovitim zalijevanjem i prihranom za 1-3 godine mogu doseći veličinu za cvatnju, pa strpljenjem možeš i sam uzgojiti nove i nove mirisne gladiole.
Abesinska gladiola može se razmnožavati i sjemenom, iako je to dugotrajniji i zahtjevniji proces, a sortne karakteristike se ne nasljeđuju uvijek savršeno, posebno kod hibridiziranih sorti. Sjeme možete sakupiti iz tobolaca koji se formiraju nakon što cvjetovi ocvatu, nakon što se osuše. U proljeće ih posijte u kvalitetan supstrat za sjetvu, tanko prekrivajući. Klijanje može potrajati nekoliko tjedana, a presadnice zahtijevaju posebnu njegu. Biljkama uzgojenim iz sjemena obično je potrebno 3-4 godine da dosegnu dob za cvatnju.
Kod većih, starijih gomolja može se razmatrati i dijeljenje gomolja, iako je to rjeđa metoda kod ove vrste. Ako je gomolj narastao vrlo velik i ima više vršnih pupova, u proljeće, prije sadnje, možete ga oštrim, sterilnim nožem pažljivo prerezati na dva ili više dijelova. Pripazite da svaki dio ima barem jedan pup i dovoljno gomoljastog dijela za osiguravanje hranjivih tvari. Rezane površine ostavite da se suše nekoliko sati ili ih tretirajte drvenim ugljenom u prahu radi sprječavanja infekcija prije nego što ih posadite.
Abesinska gladiola u dizajnu vrta
Abesinska gladiola svojim elegantnim izgledom i vitkim stasom izvrsno je prikladna za dodavanje vertikalnog naglaska cvjetnim gredicama. Njezina visina obično je 60-90 cm, pa se dobro uklapa u središnji ili stražnji dio mješovitih gredica, gdje se, izdižući se iznad ostalih biljaka, može pohvaliti svojim zvjezdastim cvjetovima. Sadite je u skupinama, stavljajući najmanje 5-7 gomolja blizu jedan drugome, kako biste postigli bujniji, efektniji dojam. Pojedinačni primjerci mogu se izgubiti među ostalim biljkama.
Što se tiče boja, snježnobijeli cvjetovi s tamnocrvenom mrljom u grlu izuzetno se dobro kombiniraju s drugim biljkama. Posebno lijepo izgledaju u društvu biljaka tamnozelenog ili kestenjastog lišća, koje stvaraju kontrast i ističu finoću cvjetova. Dobro se slaže, primjerice, s ukrasnim travama, koje svojim prozračnim izgledom harmoniziraju s njom, ili s nižim, jastučastim trajnicama poput majčine dušice ili ljubičice, koje prekrivaju tlo i daju okvir cvjetovima. Zbog kasne ljetne cvatnje dobro se uklapa s biljkama koje cvjetaju u isto vrijeme ili nešto ranije, osiguravajući tako kontinuirani prizor.
Zbog svog posebnog mirisa idealan je izbor za mirisne vrtove ili u blizini odmorišta, terasa, prozora, gdje možete često uživati u njezinoj slatkoj aromi, posebno u večernjim satima. Budući da je izvrsno rezano cvijeće, vrijedi manji dio vrta urediti kao reznicu, gdje možete obilno uzgajati cvijeće za vazu. Tako vam neće biti žao rezati najljepše stabljike iz ukrasne gredice, a njima možete ukrasiti i namirisati svoj dom.
Ako nemaš vrt, ili samo manji balkon ili terasu, abesinsku gladiolu možeš uspješno uzgajati i u posudi. Odaberi posudu promjera i dubine najmanje 20-25 cm kako bi gomolji i korijenje imali dovoljno mjesta. Koristi kvalitetnu zemlju za cvijeće s dobrom drenažom i pazi na redovito zalijevanje i prihranu, jer se biljke u posudama brže isušuju i iscrpljuju zalihe hranjivih tvari. Abesinska gladiola u posudi može biti prekrasan ukras svakog sunčanog balkona ili terase.
Česti problemi i njihova rješenja
Može se dogoditi da abesinska gladiola ne cvjeta, što može biti posljedica više razloga. Jedan od najčešćih uzroka je nedostatak svjetlosti; ako biljka ne dobiva dovoljno izravne sunčeve svjetlosti (najmanje 6 sati dnevno), cvatnja može izostati. I kod sadnje premladih, sitnih gomolja može se dogoditi da prve godine još ne cvjetaju. Neodgovarajuća opskrba hranjivima, posebno nedostatak fosfora, također može ometati stvaranje cvjetova. Osiguraj odgovarajuće uvjete i sljedeće sezone vjerojatno će te obradovati cvjetovima.
Žućenje listova može ukazivati na različite probleme. Ako se žućenje javlja krajem vegetacijske sezone, u jesen, to je prirodan proces, biljka se priprema za zimski odmor. Međutim, ako listovi žute sredinom sezone, to može biti znak prekomjernog zalijevanja, nedovoljnog zalijevanja, nedostatka hranjivih tvari (posebno dušika ili željeza) ili čak neke bolesti. Promatraj ostale simptome i okolišne čimbenike kako bi otkrio točan uzrok i mogao pravilno intervenirati.
Problem slabih, poleglih stabljika također se može pojaviti, posebno ako biljka ne dobiva dovoljno svjetlosti pa se izdužuje (“etiolira”). Prekomjerna gnojidba dušikom također može rezultirati rahlim, slabim tkivima. Osim toga, jak vjetar lako može poleći visoke cvjetne stabljike. Za prevenciju osiguraj dovoljno sunčeve svjetlosti, uravnoteženu opskrbu hranjivima i, ako je potrebno, na vrijeme podupri stabljike.
Trulež gomolja tijekom skladištenja može uzrokovati ozbiljne gubitke. To najčešće uzrokuje neodgovarajuća priprema (nedovoljno sušenje), previsoka vlažnost zraka, loša ventilacija ili previsoka temperatura skladištenja. Važno je gomolje skladištiti samo u potpuno suhom stanju, na dobro prozračenom, hladnom (ali bez mraza) mjestu. Redovito ih provjeravaj tijekom zime i eventualno oboljele primjerke odmah ukloni kako bi zaštitio ostale od zaraze.
