Kineski drijen, ili znanstvenim imenom Cornus kousa, sve je popularnija ukrasna biljka u hrvatskim vrtovima, što i ne čudi jer u proljeće oduševljava svojim zadivljujućim cvatovima, a u jesen narančasto-crvenom ili grimiznom bojom lišća i jestivim plodovima koji podsjećaju na maline. Međutim, kako bi ova posebna biljka iz godine u godinu pokazivala svoj najljepši oblik, neophodno je točno poznavanje njezinih potreba za hranjivima i stručna gnojidba. Mnogi griješe zanemarujući ili, naprotiv, pretjerujući s opskrbom hranjivima, iako kineski drijen, unatoč tome što se smatra relativno nezahtjevnim, uzvraća svjesnom brigom. Adekvatna opskrba hranjivima nije samo jamstvo obilne cvatnje i spektakularne jesenske boje lišća, već temeljno određuje i opće zdravstveno stanje biljke te njezinu otpornost na bolesti i štetnike. Ovaj članak detaljno prikazuje što je kineskom drijenu potrebno za cvjetajuće zdravlje.
Kineski drijen u osnovi preferira kisela ili blago kisela tla, a idealan raspon za njega je između pH 5,5 i 6,5. Ako je tlo previše lužnato (vapnenasto), biljka ne može apsorbirati za nju vitalne mikroelemente, posebno željezo (Fe) i mangan (Mn). Kao rezultat toga, može doći do takozvane željezne kloroze, čiji je karakterističan simptom žućenje između žila lišća, dok žile ostaju zelene. Dugoročno, ovo stanje nedostatka dovodi do zaustavljanja rasta, izostanka cvatnje i općeg propadanja biljke. Stoga se prije sadnje svakako isplati provesti analizu tla ili barem provjeriti pH tla jednostavnim testom dostupnim u vrtnim centrima.
Struktura tla je barem jednako važna kao i njegov pH. Kineski drijen preferira tla s dobrom drenažom, rahle strukture i bogata organskom tvari. U previše zbijenim, glinastim tlima korijenje ne dobiva dovoljno kisika, što može dovesti do truljenja korijena, posebno u kišnim razdobljima. S druge strane, previše rahla, pjeskovita tla ne zadržavaju vodu i hranjiva, pa je biljka izložena stalnom stresu. Za postizanje idealnog stanja tla, preporučljivo je poboljšati tlo u sadnoj jami velikim udjelom kiselog treseta, zrelog komposta ili sječke kore. Ovi materijali ne samo da optimiziraju strukturu tla, već i pomiču njegov pH prema kiselom.
Od makroelemenata, za kineski drijen najvažniji je uravnotežen omjer dušika, fosfora i kalija (N−P−K). Dušik (N) je odgovoran za rast zelene mase, odnosno lišća i izbojaka. Fosfor (P) je neophodan za formiranje korijena, cvjetova i plodova, kao i za procese energetskog metabolizma. Kalij (K) pak povećava opću otpornost biljke, njezinu otpornost na mraz i sušu, kao i otpornost na bolesti. Za zdravu, odraslu biljku obično je najprikladnije uravnoteženo gnojivo, na primjer omjera 10-10-10, koje se primjenjuje u rano proljeće.
Mikroelementi, iako potrebni samo u malim količinama, neophodni su za zdrav razvoj kineskog drijena. Uz već spomenuto željezo i mangan, važnu ulogu imaju i bor (B), cink (Zn) i bakar (Cu). Ovi elementi pomažu u radu različitih enzima i ključni su za fotosintezu i druge fiziološke procese. U tlu bogatom organskom tvari i blago kisele reakcije, ovi mikroelementi su obično prisutni u obliku koji biljka može apsorbirati. U slučaju njihovog nedostatka, biljci možemo pružiti brzu pomoć posebnim folijarnim gnojivima koja sadrže i mikroelemente, ali dugoročno rješenje uvijek je sređivanje uvjeta u tlu.
Njega pri sadnji i mladih biljaka
Temelji uspješnog uzgoja kineskog drijena moraju se postaviti već pri sadnji, a to se posebno odnosi na opskrbu hranjivima. Najvažniji korak je pravilna priprema tla, koja se ne smije svesti na kopanje uske sadne jame. Preporučuje se poboljšati tlo na većem području oko buduće biljke, najmanje 1×1 metar, kako bi se korijenje u prvim godinama moglo lako širiti u rahlom i hranjivima bogatom mediju. To područje treba duboko, najmanje 40-50 cm, prekopati i u iskopanu zemlju umiješati obilje kiselog treseta, zrelog stajskog gnoja ili komposta, te borove kore. Ova mješavina osigurava odgovarajuću strukturu, kiselu reakciju i organska hranjiva koja se dugoročno razgrađuju.
Prilikom sadnje, neposredno uz korijenje ne treba sipati agresivno, brzo otapajuće mineralno gnojivo, jer ono može opeći osjetljivo mlado korijenje, što može dovesti i do propadanja biljke. Umjesto toga, radije koristite sporo razgradivo organsko gnojivo ili startno gnojivo namijenjeno četinjačama i acidofilnim biljkama, koje ima veći sadržaj fosfora za poticanje razvoja korijena. Međutim, najbolje rješenje je osloniti se na stručno pripremljeno tlo obogaćeno organskim tvarima za početnu opskrbu hranjivima. Temeljito zalijevanje nakon sadnje pomaže da se čestice tla čvrsto priljube uz korijenje.
Kod mladih, svježe zasađenih kineskih drijenova, u prve dvije do tri godine najvažnije je podržati razvoj stabilnog korijenskog sustava. U tom razdoblju, prekomjerno dodavanje dušika više je štetno nego korisno, jer može potaknuti snažan rast izbojaka na štetu korijenskog sustava, čineći biljku nestabilnom i osjetljivijom na okolišne stresove. Umjesto toga, u rano proljeće, prije pupanja, preporučljivo je oko biljke rasuti uravnoteženo, sporo otpuštajuće granulirano gnojivo. Odaberite proizvod razvijen za rododendrone ili azaleje, jer su njihov sastav i pH idealni i za kineski drijen.
Način i vrijeme gnojidbe mladih biljaka su ključni. Granulirano gnojivo ravnomjerno raspršite u pojasu ispod ruba krošnje biljke, u takozvanoj zoni kapanja, pazeći da granule ne dođu u izravan kontakt s biljkom ili njezinim deblom. Rasuto gnojivo plitkim okopavanjem ili rahljenjem površine tla unesite u zemlju, a zatim područje temeljito zalijte. To osigurava da se hranjiva otope i dospiju u zonu korijena. Gnojidbu uvijek obavljajte u rano proljeće; u drugoj polovici ljeta ili u jesen više ne dodajte hranjiva, jer to može potaknuti kasni rast izbojaka koji se ne mogu stvrdnuti prije zimskih mrazeva i tako mogu pretrpjeti oštećenja od mraza.
Gnojidba odraslih biljaka
Potrebe za hranjivima odraslog, dobro ukorijenjenog kineskog drijena koji se na svom mjestu nalazi već nekoliko godina, značajno se razlikuju od mladih primjeraka. Ako biljka raste u kvalitetnom tlu bogatom organskom tvari i svake godine se njezin korijenov sustav prekriva odgovarajućim slojem malča, može se dogoditi da godinama nema potrebe za posebnom gnojidbom. Razgradnjom malča, naime, kontinuirano se osiguravaju potrebna hranjiva. Potrebu za gnojidbom najbolje pokazuje stanje biljke: ako je lišće bujno, tamnozeleno, cvatnja obilna, a godišnji prirast izbojaka također odgovarajući (cca. 15-25 cm), onda je vjerojatno sve u redu s opskrbom hranjivima.
Prepoznavanje simptoma nedostatka hranjiva pomaže u ciljanoj intervenciji. Uz najčešću, već spomenutu željeznu klorozu, nedostatak dušika može uzrokovati opće žućenje i slab rast, pri čemu starije, donje lišće prvo požuti. Nedostatak fosfora može se očitovati slabom cvatnjom, malim brojem plodova i ljubičastom bojom lišća. Znak nedostatka kalija je karakteristično žućenje rubova lišća, koje zatim posmeđi i osuši se, kao da je rub lista opečen. Pri uočavanju ovih simptoma, preporučljivo je nadoknaditi nedostajući element, ali prije toga uvijek provjerite nije li uzrok problema loš pH tla.
Ako se odlučite za gnojidbu odrasle biljke, na primjer, jer želite pojačati cvatnju ili je vaše tlo u osnovi siromašno hranjivima, onda je rano proljeće najprikladnije vrijeme za to. Koristite kompleksno gnojivo uravnoteženog omjera N-P-K, namijenjeno biljkama koje vole kiselo tlo, a koje sadrži i mikroelemente. Proizvod sastava 10-10-10 ili sličnog obično je dobar izbor. Količinu koju treba primijeniti uvijek odredite prema uputama na pakiranju proizvoda, uzimajući u obzir veličinu biljke. Prekomjerna gnojidba je barem jednako štetna kao i nedostatak hranjiva.
Tehnika primjene gnojiva kod odraslih stabala također se usredotočuje na zonu kapanja, koja se nalazi na vanjskom rubu krošnje, jer se većina aktivnih korjenčića odgovornih za apsorpciju hranjiva nalazi ovdje. Granulat ravnomjerno raspršite oko stabla u tom pojasu, a zatim temeljito zalijte. Alternativno, posebno u slučaju simptoma nedostatka koji zahtijevaju brzu intervenciju, možete primijeniti tekuću, vodom razrjedivu otopinu hranjiva. Ovu otopinu hranjiva možete, osim za zalijevanje, koristiti i kao folijarno gnojivo, što osigurava trenutačan, iako manje trajan učinak, jer biljka može apsorbirati hranjiva i putem lišća.
Organska rješenja i izbjegavanje čestih pogrešaka
Najprirodniji i jedan od najučinkovitijih načina nadopune hranjiva kineskom drijenu je upotreba organskih materijala, posebno malčiranja. Sloj malča debljine 5-10 cm, koji se godišnje prostire oko podnožja biljke, ne samo da sprječava rast korova i čuva vlažnost tla, već se njegovom razgradnjom kontinuirano i polako oslobađaju hranjiva u tlo. Kao malč izvrsno su prikladni borova kora, drvna sječka, kompost od lišća ili čak borove iglice. Ovi materijali tijekom svoje razgradnje također blago zakiseljuju tlo, što je za kineski drijen izuzetno povoljno. Malčiranje je agrotehnička mjera koja istovremeno rješava nekoliko problema.
Za pristaše isključivo organske gnojidbe dostupne su brojne mogućnosti. Zreli kompost je najbolji poboljšivač tla i izvor hranjiva, koji kompleksno sadrži potrebne makro- i mikroelemente te poboljšava strukturu i biološku aktivnost tla. Primijenjen na tlo oko podnožja stabla u rano proljeće i plitko unesen u tlo, ima izvrstan učinak. Zreli stajski gnoj (posebno goveđi) također je odličan izbor, ali se smije koristiti samo u potpuno zrelom obliku, jer svježi gnoj može opeći korijenje. Za specifične potrebe možemo koristiti koštano brašno za nadopunu fosfora ili sušeno krvno brašno za brzu nadopunu dušika, ali s njima treba postupati oprezno.
Jedna od najčešćih pogrešaka je prekomjerna gnojidba, posebno prekomjeran unos dušika. To dovodi do prekomjernog rasta izbojaka s rahlim tkivom, što privlači lisne uši i čini biljku osjetljivijom na gljivične bolesti, poput pepelnice. Osim toga, prekomjerni vegetativni rast može ići na štetu cvatnje. Uvijek se pridržavajte načela “manje je ponekad više” i gnojite samo ako stanje biljke ili kvaliteta tla to opravdavaju. Provođenje analize tla je dugoročno isplativa investicija, jer daje točnu sliku o sadržaju hranjiva u tlu i potrebnim intervencijama.
Također, teška pogreška je kasna gnojidba, krajem ljeta ili u jesen. Gnojivo primijenjeno u tom razdoblju, posebno bogato dušikom, potiče biljku na stvaranje novih izbojaka. Međutim, ti svježi izbojci se ne mogu dovoljno stvrdnuti prije početka zime, pa ih zimski mrazevi lako oštećuju. To ne samo da estetski narušava izgled biljke, već ugrožava i cvatnju sljedeće godine i otvara vrata raznim patogenima. Gnojidbu završite najkasnije do kraja lipnja, kako bi biljka imala vremena pripremiti se za zimsko mirovanje.
